-Kad je moja djevojčica s godinu dana primila Priorix (belgijsko Glaxovo „pročišćeno „cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole) nakon tri dana dobila je upalu uha. Nakon još tri dana ona je nestala-povukla se u svijet autizma u kojem se i dan danas nalazi.Prestala me gledati u oči, nestale su prve riječi, i otišla je u svijet u koji ja ne mogu doprijeti.

Kad već o Priorixu pričamo, poznat je slučaj malog Talijana Valentina Bocce koji je s 14 mjeseci cijepljen Priorixom, naglo potonuo u autizam i presudom talijanskog suda od Ministarstva zdravstva dobio 112 000 eura odštete(trenutno traže 800 000 tisuća odštete u građanskoj parnici).Američki sudovi također isplaćuju milijunske odštete zauvijek oštećenoj djeci.Sama sam razgovarala s desetinama roditelja malih autista.Kad čuješ jednu priču, čuo si ih sve. Ne cijepim svog najmlađeg sina.Vjerovali ili ne, to mi je predložila njegova pedijatrica.Kako mi je on četvrto dijete, mogu raditi usporedbe, i vjerujte mi na riječ da je on moje najzdravije dijete.U svojih 13 mjeseci nijednom nije bio bolestan, čak ni šmrkav, unatoč činjenici da ima braću i sestru u školskim i vrtićkim kolektivima.Da se čovjek zamisli!-piše na svome blogu Nikolina Nakić, majka koja se nažalost susrela s najokrutnijim posljedicama nemogučnosti izbora cijepljenja svoje djece.

Javna rasprava je između ostaloga potrebna da se konačno progovori o nuspojavama cjepiva koje se ne prijavljuju i o kojima se šuti. Na sav glas se govori o iskorjenjivanju nekad smrtonosnih bolesti, a šuti se o sve većem broju autoimunih i degenerativnih bolesti, prave epidemije autizma, alergija i ADHD-a.Nije nevažna ni moralno etička strana.87 % stanovnika RH izjasnilo se katolicima i ne znam u kojoj mjeri im je poznat podatak da se u popriličan broj cjepiva stavljaju diploidne ljudske stanice iz abortiranih fetusa.Još je 2005. Papinska akademija za život osudila tu praksu i objavila popis proizvođača cjepiva na kojem uvjerljivo prednjači MERCK.No oni nisu jedini-upozorava Nakić. -Kad promatramo dvadeseto stoljeće i pad pobola, neosporan je pad bolesti.No zaboravljamo najbitnije parametre-bolju i dostupniju zdravstvenu skrb(antibiotici!!!), bolju higijenu , obilniju i raznovrsniju prehranu, pa čak i masovnu upotrebu hladnjaka ako hoćete.Te se činjenice ispuštaju iz vida, a nikako se ne bi smjele ignorirati. Da zaključim.Dopustite znanosti da bude kritična.Dopustite struci da bez straha iznese svoje mišljenje-baš kao što je to učinio dr Sladoljev i pretrpio strašna ljudska i profesionalna maltretiranja.

Čovjek koji je cijeli radni vijek posvetio cjepivima rekao je sljedeće, citiram ga u potpunosti: Masovna primjena cjepiva „eskalirala“ je pedesetih godina 20. stoljeća kada su poboli od zaraznih bolesti statistički već dosegli minimum. Cijepljenje nije promijenilo baš ništa u statistici usporavanja zaraznih bolesti. Promatrajući krivulje pobola, na njima ne možete uočiti trenutak kada se započelo s rutinskim cijepljenjima! Po mojem mišljenju, smanjenju pobola pridonijele su više druge stvari, poput higijene, sanitacije voda, ishrane i – možda masovne primjene hladnjaka. U zapadnim i sjevernim europskim zemljama gdje se cijepljenje samo preporuča ali nije obavezno, izbile su zadnjih godina mini-epidemije dječjih bolesti pa su se farmaceutske industrije slavodobitno požurile to objasniti posljedicom smanjenog cijepljenja. Začudno, pokazalo da su oboljela djeca bila mahom cijepljena. Kod zaušnjaka u omjeru čak 9:1! Iz dostupnih podataka isto je naknadno utvrđeno i za druge zaraze. Pobolijevaju cijepljeni kao i necijepljeni, prvi čak i više. U svijetu su, međutim, dramatično porasle autoimune bolesti i autizam. Prije pedeset godina bile su rijetke i gotovo nepoznate. Sada su u svačijem “dvorištu”. Autizam je u Americi imao pojavnost od 1 na 10,000 djece u 50-im godinama, da bi ustrajno rastao i 2013. g. dosegao od 1 na 50. Očito smo nečim gadno izmijenili novodobni „zdravstveni pejzaž“. Čime? -zaključuje Nakić.

IZVOR: hrvatski-dom.hr FOTO: vecernji.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.