ZAKON PREDVIĐA DO TRI GODINE ZATVORA: Zaustavi li vas policija, jedno je strogo zabranjeno

arhiva/ilustracija

Prije desetak dana u Koprivnici je podignuta optužnica protiv 26-godišnjaka jer je u studenome prošle godine bez odobrenja zvučno snimio svoj razgovor s policajcem koji ga je zaustavio i zatražio da se podvrgne alkotestu.

Optužnica je podignuta jer je počinio kazneno djelo neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja iz Kaznenog zakona, piše net.hr

“Policiju se ne smije snimati ni u kom slučaju”

Kazneni zakon predviđa do tri godine zatvora za osobe koje bez znanja sugovornika snimaju nejavno izgovorene riječi drugoga, kao i one koji neovlašteno prisluškuju. Ista kazna očekuje onoga tko na taj način snimljene ili sadržaje prisluškivanih razgovora javno doslovce ili u bitnim crtama iznese. Prema Kaznenom zakonu, nema kaznenog djela ako je snimanje bilo u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe. To primjerice vrijedi za novinare, osobe koje razotkrivaju kriminal u svojim tvrtkama, tzv. zviždače, privatne detektive i slično, piše Glas Slavonije.

“Policiju se ne smije snimati ni u kojem slučaju jer to podliježe kaznenopravnoj odgovornosti. Riječ je o neovlaštenom snimanju, za što je zakon jasan. Ne smije se snimati policiju ni kada vas, primjerice, zaustave. Isključivo možete snimiti nekog policajca pri postupanju ako vam da dopuštenje, no i tada je pitanje bi li se ta snimka mogla koristiti na sudu. U postaji se policija pogotovo ne smije snimati. Pa nije to reality show”, kazao je za Glas Slavonije osječki odvjetnik Radan Kovač.

Zakon nejasno određen po pitanju tajnih snimki

neovlašteno se ne smije, dakle, snimati ni policajce, ali niti ikoga drugoga tko to izričito ne dopusti.

“U teoriji se nikoga ne smije snimati bez njegova znanja, ali sudska je praksa zbunjujuća i u nekim slučajevima kazuje drugačije. Vrhovni sud unio je zabunu u cijeli problem kada je priznao tajnu snimku u slučaju Sabo. Ipak, prema zakonu takve snimke mogu se koristiti u predmetima gdje je pretežiti interes javnosti. Poanta je priče u tome što zakon nije jasno određen o tom pitanju i zato se javlja razlika u kriterijima. Zakon bi trebao točno navesti koji su kriteriji, kada se tajne snimke mogu koristiti a kada ne, da bi vrijedila jednaka pravila za sve, a ne arbitraže viših sudova”, pojasnio je drugi osječki odvjetnik Dražen Srb.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.