Ivan Pražen, 33-godišnji profesor latinskog i grčkog jezika, za sebe kaže da je klasični čovjek s eklektičnim interesima.

Svojom pojavom razbija mit o strogim profesorima ‘mrtvih jezika’ koji nose kravatu i prsluke, a učenicima šibenske gimnazija njima ne toliko bliske jezike približava zanimljivim predavanjima.

– Ljudi profesore latinskog i grčkog jezika automatski povezuj s riječju ‘uštogljen’. Iako predajem klasične jezike, to ne znači da moram takav i biti. Ne moram na satu nositi prsluk i kravatu ili ulijevati strah svojom pojavom. Danas još uvijek postoje brojni stereotipi oko ‘mrtvih’ jezika i to me još uvijek zna zasmetati. Mrtav jezik, što to uopće znači? Cijela medicina počiva na latinskom jeziku, botanika, biologija, romanski jezici, sve je to poteklo od tog, kako ga nazivaju, mrtvog jezika, započinje svoju priču Ivan Pražen čiji je životni put krenuo u totalno drugačijem smjeru.

ivan prazen2

Pražen, rodom iz Perkovića, tokom osnovne škole bio je ministrant i planirao postati svećenik.

– To me dosta zanimalo, imao sam dobre ocjene, pričao sam sa župnikom i po završetku osnovne škole nastavio obrazovanje u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju gdje sam boravio u sjemeništu. Tokom srednje škole shvatio sam da svećenički poziv ipak nije za mene i da imam neke druge interese. Klasična gimnazija u Sinju mi je pružila odlične temelje za daljnje obrazovanje koje sam nastavio u Zadru gdje sam završio latinski i grčki jezik, a studirao sam i arheologiju, priča nam Pražen koji je u šibenskoj gimnaziji već šest godina.

Ljudi su puni predrasuda prema klasičnim gimnazijama, smatraju da su preteške, ali Pražen nas uvjerava da se taj smjer gotovo pa i ne razlikuje od općeg.

– Ovaj smjer je nešto teži, ali tu se stječe odlično znanje i temelji za daljnje obrazovanje. Učenje grčkog i latinskog jezika može donijeti samo pozitivne stvari, a klasični smjerovi osiguravaju predznanje i dobre temelje za daljnji nastavak školovanja. U Splitu i Zadru su škole koje imaju pedigre, kod nas je to još relativno novo i ljude, kako djecu tako i njihove roditelje, treba upoznati sa benefitom koji ovaj smjer nudi. Radimo na tome aktivno i mislim da idemo u dobro smjeru jer svake godine interes učenika je sve veći, a imamo i maturanata koji su po završetku srednje škole upisali grčki, priča nam Pražen.

Profesor Pražen sa svojim razredom maturanata
Profesor Pražen sa svojim razredom maturanata

Dok je latinski jezik ljudima donekle bliži, grčki je većini na samom početku kao kineski, otkriva nam profesor.

– U početku, dok se ne nauči pismo, jest malo teže ali vrlo brzo grčki postane jednak kao bilo koji drugi jezik. Satovi nisu klasični i suhoparni, uči se o civilizaciji, idemo na stručna putovanja. Lani je tako don Denis Karanušić, također profesor grčkog i latinskog, zajedno s kolegama vodio grupu učenika u Italiju, objašnjava nam.

A kako bi satovi i bili dosadni kad je profesor osoba koja iskače iz svih zamišljenih kalupa. Naušnica, tetovaža i mišići umjesto odijela od tvida.

ivan prazen3

– Ja sam moderan profesor klasičnih jezika ukratko rečeno. Teretana? Nikakve teretane. Od mladosti se bavim borilačkim sportovima, radim s drvom i tako ‘tešem mišiće’, smije se Pražen koji smatra da odijelo ne čini čovjek.

Predavali vi u odijelu ili casual majici, nebitno je. Bitno je jedino vaše znanje i kako ćete ga prenijeti učenicima, smatra on.

Pražen, profesor koji povlači paralelu između klasike i moderne, odlično je prihvaćen među učenicima.

– Imam malo slobodniji pristup koji njima odgovara, satovi su edukativni ali i zabavni i mislim da je to najbolji način kako djeci usaditi ljubav prema jezicima koji im nisu bliski kao što je to primjerice engleski s kojim se susreću svakodnevno, otkriva nam Pražen čija je želja pokazati koliko su grčki i latinski jezik i dalje prisutni u modernom društvu i kako klasični smjer nije ‘bauk’.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.