Visina poreza na stanove i kuće u kojima se trajno živi bit će slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi, dok za sve ostale stambene nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanje, kao što su drugi stanovi, kuće za odmor i vikendice, može biti i više od 40 posto veći, ovisno o njihovoj namjeni, godini izgradnje i stanju nekretnine, piše Jutarnji list.

Proizlazi to iz informativnih izračuna Porezne uprave, koja je na primjeru stambene nekretnine površine 100 četvornih metara za trajno i povremeno stanovanje prikazala izračun poreza uz primjenu vrijednosti boda i koeficijenta zone koji su već utvrđeni za plaćanja komunalne naknade pa se može očekivati da ih gradovi i općine neće mijenjati.

Tako ispada da bi za gotovo sve nekretnine sagrađene do 1987. godine, koja je uzeta kao ‘nulta’ godina jer je do tada sagrađen najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj, porez zaista trebao zamijeniti komunalnu naknadu te biti manji ili približno jednake visine, dok je za novije nekretnine veći.

Također, kod nekretnina za povremeno stanovanje visina poreza ovisit će i o njihovoj opremljenosti, ali i namjeni. Primjerice, za vikendice površine 100 četvornih metara koje su sagrađene do 1987. porez bi trebao iznositi 2100 kuna, koliko se za tu nekretninu trenutno plaća porez na kuće za odmor i komunalna naknada na godišnjoj razini. No, ako vikendica ima dodatne sadržaje, bazen, saunu ili sportsku teretanu, porez bi mogao iznositi 2520 kuna. Ako je vikendica s dodatnim sadržajima sagrađena nakon 2006., iznos nameta penje se na 3024 kune, što je 924 kune, odnosno 44 posto više nego što se sada plaća.

Nešto je bolja situacija za nekretnine u kojima se trajno živi: za stanove i kuće spomenute površine koji su sagrađeni do 2005. visina poreza, umjesto 1200 kuna koliko se trenutno plaća godišnja komunalna naknada, bit će 1320 kuna, a za one sagrađene od 2006. godine plaćat će se 1440 kuna, što je 240 kuna, odnosno 20 posto više nego dosad.

Međutim, ove kalkulacije su točne ako jedinice lokalne samouprave ne promijene parametre za izračun poreza. Naime, godišnji iznos poreza po četvornom metru obračunske površine nekretnine utvrđivat će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene, a uvedena su i dva nova kriterija – koeficijent stanja i dobi. Pojedini su koeficijenti propisani zakonom, dok će gradovi i općine sami utvrditi vrijednosti boda, koeficijent zone i namjene te rokove plaćanja poreza. Za njihovo utvrđivanje dan im je rok do 30. studenoga. Pritom treba naglasiti kako za nekretnine za povremeno stanovanje postoji i korektivni koeficijent namjene, koji uvećava osnovni koeficijent namjene, a samim time i visinu poreza. On se uvodi kao zamjena za porez na kuće za odmor, a za stambene nekretnine ne može biti manji od 1 niti veći od 6. U informativnim izračunima Porezne uprave on iznosi 2,5.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.