U Zagrebu se, u prostorijama Kluba Šibenčana, sastalo petnaestak mladih ljudi, studenata rodom sa otoka Prvića iz Šepurine i Luke. Povod je bilo nedavno usvajanje Prostornog plana Grada Vodica, kojim je omogućena izgradnja luke nautičkog turizma, odnosno marine sa 190 vezova u uvali Perolin gat u Šepurini. Sa tog sastanka mladi Prvićani odaslali su priopćenje za medije u kojem slikovito prezentiraju o kolikoj je površini riječ te se protive betonizaciji svog otoka. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

‘Za one koji si to ne mogu predočiti, tri hektara je otprilike površina četiri nogometna igrališta što bi na otoku od samo 4,2 kilometra kvadratna značilo potpunu preobrazbu autohtonog krajobraza. Svi koji poznaju i vole otok ne žele niti pomisliti na razmjere takve devastacije niti vide svrhu u uništavanju izvornog ambijenta s prepoznatljivom mediteranskim kulturom u korist megalomanskog projekta kojim bi se otočka turistička ponuda izjednačila onoj susjednoga Grada Vodica.

Iako je na sastanku bilo najviše otočana porijeklom upravo iz Prvić Šepurina, pridružili su i oni porijeklom iz susjednog mjesta na otoku, Prvić Luke, a u zajedničkoj ogorčenosti spram politike betonizacije obala i uništavanja kulturne i prirodne baštine u korist jednoličnoj i masovnoj turističkoj ponudi. Upravo sinergija dvaju mjesta na otoku, Šepurina i Luke, prepoznata je na ovom sastanku kao veliki izazov i imperativ za sustavan i smislen razvoj otoka Prvića na temeljima kulturnog i znanstvenog nasljeđa Fausta Vrančića.

Na neformalnom druženju su podijeljena mišljenja uglednih hrvatskih stručnjaka iz područja nautičkog turizma, održivog turizma i oceanografije, koja se tiču mogućnosti izgradnje marine sa 190 na području Perolinog gata. Analizirani su dokumenti povezani s problematikom (županijski plan, prostorni plan Grada Vodica, izvješća s rasprava, prostorni plan Prvića gdje su ucrtane promjene namjena zemljišta). Upoznavali su se otočani, s posebnim naglaskom na svoju struku i afinitete, kako bi posložili tim ovisno o načinu na koji svatko od njih može pridonijeti boljitku otoka Prvića.I stručnjaci i otočani se slažu kako izgradnja marine u ovolikom obujmu i suprotno stavovima mještana, nema smisla te da bi UPU trebalo ‘prekrojiti’ i na mjestu marine predvidjeti sportsku lučicu do 80 vezova.

perolin gat1

Marina, kakva je ucrtana u UPU, bi ozbiljno ugrozila prirodni sklad i identitet čitavog otoka, ističu otočani, uz zaključak kako se protiv izgradnje marine treba boriti svim sredstvima, ali prvenstveno izgradnjom kvalitetne strategije održivog razvoja i pronalaženjem alternativnog pravca gospodarskog razvoja otoka. Iako se nameće misao kako očuvanje i razvoj otoka mora promišljati lokalna zajednica, odnosno ljudi koji su stalno naseljeni na otoku, činjenica je kako je otok Prvić sa svojih 403 stalna stanovnika, prema popisu  iz 2011., poprilično opustošen te je većina visokoobrazovanih i kvalificiranih ljudi napustila otok u potrazi za ekonomskom stabilnosti.

Dakle, ta brojka od 403 stalna žitelja je u stvarnosti značajno manja, a samo u ovoj godini je čak osmero djece napustilo otok sa svojim obiteljima. ‘Kada bi doli živile barem još četiri, pet obitelji s dicom, i ja bi sa svojima preselija na otok’, kazao jedan od prisutnih u Klubu Šibenčana, a i ostali se slažu da je krajnji cilj vraćanje obitelji na otok, ne samo u sezoni. Jedna marina s par stalnih i nekoliko dodatnih sezonskih radnika neće generirati gospodarski razvoj, a otok će i dalje veći dio godine zjapiti prazan. I zato je dugoročni cilj i svrha ovog sastajanja ovih ljudi, koji trenutno ne žive na otoku, oformiti radnu skupinu koja će svojim stručnostima doprinijeti izradi strateškog plana ukupnog razvoja otoka Prvića. Susret u zagrebačkom Klubu Šibenčana tek je prvi u nizu u potrazi za alternativom koja će također rezultirati zapošljavanjem i revitalizacijom otoka, a da ga pritom neće nepovratno uništiti.’

Na kraju priopćenja mladi studenti sa Prvića pozivaju sve koji dijele mišljenje da je ovakva marina na otoku Prviću prijetnja očuvanju identiteta otoka i uništavanje prilike za održivi razvoj te su protiv nasipanja mora i sustavne betonizacije hrvatske obale, da podrže inicijativu za očuvanje otoka i alternativan razvoj potpisivanjem peticije.

Peticiju je pokrenula udruga Burni Prvić, čiji će članovi u četvrtak prikupljene potpise predati u ured vodičke gradonačelnice Nelke Tomić te u zgradu Županije u Šibeniku.

protiv

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.