Izložba ‘Šibenske vještice’ akademskog slikara Zvonimira Vile otvorena je večeras u izložbenom prostoru na katu kluba Azimut, koji je  tako nakon četiri godine ponovo stavljen u funkciju.

Autor izložbe pred mnogobrojnim posjetiteljima kazao je da se svaki put pred otvaranje izložbe pita ‘što bih ja sad trebao reći pametno’.

– To pametno događalo se dok sam stvarao izložbu. Nisam razmišljao nego sam stvarao. Ne razmišljam, kao što ni umjetnost nije da se razmišlja, nego da se stvara i da se doživi i zato vama prepuštam vi doživite ovu izložbu – kazao je Vila.

Samo ime izložbe, šibenske vještice, aludira na događaj iz 15. stoljeća, na Mrnu i Dobru, majku i kćer iz Šibenika koje su bile optužene za čarobnjaštvo o čemu postoje dokumenti i zapisi.  Nadnaravno i mistično je ono što najviše zaokuplja Zvonimira Vilu u njegovom umjetničkom radu, kazala je Nikolina Jemo koja je otvorila izložbu.

– Autor i svojim prezimenom pripada svijetu magičnog, a među vješticama se može prepoznati i njegov autoportret. Budući da Zvonimir zna stvoriti ono čarobno u bilo kojoj tehnici u kojoj se izražava, možemo ga zapravo i prozvati vješcem, budući da od vještine dolaze i nazivi vještac i vještica – istaknula je Jemo.

z12

Većinom su vještice bile nezaštićene žene lošijeg imovinskog statusa, koje su tijelom ili ponašanjem odudarale od zadane forme, primjerice udovice travarke, ljepotice poput Šibenčanke Dobre.

– One su provokativne s jasno izraženom senzualnošću, snažne i karakterne i prkose svakoj zadanoj formi te nas upozoravaju da strah od nepoznatog vodi u zločin pa čak i smrt, kako je povijest i pokazala – pojasnila je Jemo.

Izložene figure prikazuju se s prepoznatljivim simbolima vještičjeg i magičnog iz svijeta mitologije i umjetnosti, primjerice, sova, gavran i mačka. Uz njih se također nalazi izduženo fantastično biće ili patuljasti glasnik smrti stvarajući tako izrazitu atmosferičnost.

Svoj obol izložbi dala je i etnologinja Sandra Barešin koja je ovu temu proučavala u okviru istraživanja za diplomski rad.

z11

Vlasnik kluba Azimut Hrvoje Jelković istaknuo je da mu je iznimno zadovoljstvo što je nakon duge četiri godine prostor na katu kluba stavljen u funkciju.

– Ljudi su zaboravili kako je ovaj prostor prekrasan i poseban, koliku povijest krije i koliko je značajan za grad. U klubu zato imamo velik teret na leđima, poštujući svu tu tradiciju, razviti ga, gledajući koji sve sadržaje u njega implementirati kako bi postao nova točka kulturnog identiteta Šibenika – pojasnio je Jelković.

Večerašnja izložba okupila je brojne Šibenčane, a za glazbenu pozadinu bio je zadužen Fikcio Monger.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.