Kako će utjecati na poslovanje TLM-a najava mostarskog Aluminija o smanjenju proizvodnje za 50 posto, ukoliko dođe do poskupljena cijene struje od 33% što je najavila Elektroprivreda Herceg-Bosne?
Nažalost, imat će negativnih reperkusija jer je činjenica da TLM nema čvrstih ugovora s Aluminij Mostarom koji bi sutra u nekakvom sudskom sporu ili nekim drugim dokazivanjima jamčili isporuku 60 tisuća tona aluminija godišnje. To je još uvijek u fazi dogovora, evo, i danas je najavljen sastanak TLM-a i Mostara gdje će se pokušati dogovoriti, paralelno s cijenom struje i isporuka aluminija. Zatvaranjem pola proizvodnje Mostara negativno bi utjecalo jer mi trošimo više od te polovice čime bismo doveli u pitanje daljnju proizvodnju u TLM-u.
Može li TLM danas-sutra, ukoliko se na zajamči opstanak mostarskog Aluminija, aluminij potražiti na drugom tržištu? Razmišlja li se o tome uopće?
O tome se razmišlja, ali javnost s tim nije dovoljno upoznata. Cijena na burzovnom tržištu uvijek se odnosi na čisti aluminij, nažalost, u svim prerađivačkim industrijama na svijetu rijetko ili nigdje se ne koristi čisti aluminij, već legurani aluminij kojem se dodaje legura radi poboljšanja njegovih fizičkih i kemijskih svojstava. Poanta koja se događa kod drugih prerađivača aluminija jest da oni, ako nemaju svoju elektrolizu, imaju svoju ljevaonicu. Ta ljevaonica služi da se kupljeni aluminij na svjetskom tržištu pretopi, doda mu se određena legura i ide se u daljnju proizvodnju. TLM, nažalost, ima ljevaonicu, ali ona je rađena za potrebe elektrolize, a ne za potrebe pretapanja aluminija. Jako je malih kapaciteta, gotovo da ne postoji što su shvatili novi vlasnici u TLM-u. Napravljen je elaborat i svatko tko bude ozbiljno razmišljao morat će polaziti od toga, da ako žele biti neovisni, ako žele ići na tržište, moraju imati vlastitu ljevaonicu kapaciteta vlastite prerade, dakle 60 tisuća tona.
BEZ LJEVAONICE NEMA NI TLM-a
Je li to tehnički izvedivo?
Da, ali za par godina. Investicijski elaborat je gotov, trebalo bi napraviti izvedbenu dokumentaciju, naručiti opremu, osigurati sredstva za koja se procjenjuje da su ‘teška’ 20-ak milijuna eura. No, bez ljevaonice sudbina TLM-a je upitna.
Treba li nova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem potpisati novi tripartitni ugovor između HEP-a, Aluminija i TLM-a o povlaštenoj cijeni struje?
Njihova je podrška već i iskazana jer ne bi bilo logično da drugačije reagiraju. TLM, koliko god izgledao lokalno, u hrvatskim okvirima nešto znači. U uvjetima deindustrijalizacije, kada smo nekim nerazumnim odlukama išli ka tome, sva proizvodna poduzeća, pogotovo ona koja svoju ponudu plasiraju vani, itekako znače za ukupnu gospodarsko stanje u zemlji. TLM sa jedno 180 milijuna kuna prometa godišnje puno znači za grad Šibenik, regiju i Hrvatsku. Primjerice, hotelska kuća Solaris, jedna od najvećih na Jadranu ima deseterostruko manje godišnje prometa nego TLM. Sada zamislite da imate 10 hotelskih kuća – to je 80 posto hrvatskog turizma! Plus tome, ovo je stabilna proizvodnja koja ima svjetsko tržište i stabilnu cijenu. Ne znam koja je to onda Vlada koja bi donijela odluku da se prekine proizvodnja aluminija u Šibeniku. Moramo spomenuti da se na proizvodnju TLM-a nadovezuju i drugi prerađivači aluminija, prije svega Aluflexpack koji našu foliju i tanku traku prerađuju za prehrambenu industriju te su oni danas dobavljači jednog od najznačajnijih europskih proizvođača hrane, tvrtke Ferrero koja proizvodi slatkiše.
Kada istječe tripartitni ugovor koji je lani potpisala Vlada Jadranke Kosor o isporuci struje mostarskom Aluminiju?
Taj ugovor je, praktički, osigurao uvjete da se dogovori cijena struje i cijena aluminija, a cijenu je naknadno regulirala HERA. Trenutno je na snazi ugovor iz 2007. godine o isporuci 60 tisuća tona aluminija i on istječe u trećem mjesecu ove godine, a novi ugovor s HEP-om oko cijene struje još nije definiran niti potpisan. Kroz nekoliko dana očekujemo da se taj ugovor potpiše, s tim da HERA opet mora dati svoj stav oko cijene struje. Lani je HERA odredila cijenu od 42,37 eura i to je cijena koja ne donosi ni gubitak HEP-u ni pogodnosti TLM-u.
ZASTRAŠIVANJE IZ MOSTARA
Mislite li da je onda najava mostarskog Aluminija o smanjenju proizvodnje ujedno i pritisak da hrvatske vlasti čim prije obnove tripartitni ugovor?
To je sasvim logično. Pritisak moramo izvršiti i mi u TLM-u, ali i lokalna zajednica. Svi moramo činiti sve da se ta problematika riješi što je moguće prije.
Ali ovo je jedna vrsta zastrašivanja iz Mostara?
Jest, ali ako je istina da će Elektroprivreda Herceg Bosne podići cijenu na 47 eura, onda je to doista najskuplja cijena struje u svijetu u ovoj branši i nemoguće je po toj cijeni konkurentno proizvoditi aluminij. Ipak, mislim da Elektroprivreda to neće učiniti osim ako to nije njihov politički obračun za koji znamo da postoji zbog privatizacije Aluminija s čim se ne miri Vlada u Sarajevu. Ima tu svega i svačega, ali ne smijemo ni zaboraviti da Hrvatska država ima 12 posto udjela vlasništva u Aluminiju.
Želite reći da je opstanak mostarskog Aluminija strateški interes i za Hrvatsku?
To je od najvišeg značaja za Hrvatsku, do trenutka kada TLM dobije svoju ljevaonicu. U međuvremenu, Hrvatska Mostaru mora osigurati status povlaštenog kupca.
Kako će se to riješiti sutra kada uđemo u Europsku uniju, ako se zna da ne možemo uvoziti struju po jednoj cijeni, a izvoziti po drugoj?
Istina, ali Europska unija već sudjeluje u ovoj priči na način da smo mi privatizaciju TLM -a napravili u skladu s odredbama i uputama Unije. Europa ne dopušta da bilo koja tvrtka, u bilo kojoj državi ima državnu potporu i da remeti tržište svojim monopolom. Stoga, po uputama Europe, TLM mora napraviti restrukturiranje tako da na kraju 2015. godine program ulaganja mora rezultirati poslovanjem s dobiti. S tim da nemaju nikakve potpore od države. Činjenica je da je prilikom privatizacije država oprostila vlasnicima TLM-a dug od milijardu i 30 milijuna kuna, a sada se spominje 630 milijuna kuna koji je HEP u prodaji jeftine struje izgubio. Europska unija to tretira na način da se ta sredstva računaju kao potpora TLM-u, a onda kao potpora restrukturiranja i da polovinu tih iznosa, koje je država oprostila, mora ponovno uložiti vlasnik firme ne bi li se potpora anulirala.
Ali time nismo riješili cijene uvoza i izvoza struje?
To će se, po meni, riješiti promjenom vlasnika Tvornice valjanih proizvoda i ulaganjem u ljevaonicu. Bitno je i reći da TLM ne plaća povlaštenu cijenu aluminija, on Mostaru plaća burzovnu cijenu sirovine. Hrvatska u ovom trenutku samo daje povoljnu cijenu struje Mostaru i u svemu tome svi imamo koristi, no ne drži vodu priča da je HEP izgubio 630 milijuna kuna u korist TLM-a. To nije istina. U tom cijelom cirkusu TLM se nije okoristio što se često u medijima nameće.
POLITIČKI INTERESI U SUSJEDNOJ ZEMLJI
Dobro, ali proizvodnja u TLM-u je tekla…
Bez daljnjega, da nije svega ovoga u TLM-u ne bi ni bilo proizvodnje. Premda se prilikom dogovaranja povlaštene cijene Aluminiju nije mislilo na TLM, već na političke interese u susjednoj zemlji. Uostalom to govori i oslobađanje od svih optužbi bivšeg direktora TLM-a Ivana Koštana. Jedina korist koju imamo je sirovina. No pitanje je, što sam i kazao istražiteljima USKOK-a, je li TLM dobio sve količine sirovine od 60 tisuća tona koliko je trebao. Je li tu bio neki tramak, da se nije proporcionalno isporučivala sirovina, ne znam, ali ako jest, dio krivice onda TLM ima jer je HEP na to trebao upozoriti.
Mislite da bi u tom smjeru mogla ići optužnica koja će se, pretpostavlja se, podići protiv bivšeg premijera Sanadera?
Mislim da bi se tim putem moglo dalje ići. Dokazano je da Koštan i TLM nisu imali koristi u dogovaranju povlaštene cijene struje.
Vidim da vam je i privatno što je bivši direktor TLM-a oslobođen svih optužbi?
Jest. Jer sam znao da Koštan u odnosu prema poslu nije mogao sudjelovati u tome, on je bio poslušnik koji nije niti mogao utjecati na odluke onih iznad sebe. Prihvaćao je sve što su mu servirali.
Kako teče prodaja Tvornice valjanih proizvoda?
Trenutni vlasnik TVP-a i sastavni dio peteročlanog konzorcija je Aluflexpack iz Zadra, a većinski vlasnik njega je Hypo banka. Zbog svih poznatih događanja u Hypo banci, pogotovo u Hrvatskoj, i nakon što je Austrija tu banku vratila pod svoju ingerenciju odlučili su se izuzeti iz industrijske proizvodnje. Iz tog razloga odlučili su se na prodaju TVP-a. Postoje dva ozbiljnija kupca, jedan je austrijski veletrgovac Euris, a drugi švicarski investicijski fond Montana koji u svom sastavu ima i tvornice prešanih proizvoda. Kako sada stvari stoje, čini mi se da je u prednosti investicijski fond te bi za mjesec moglo doći do kupoprodajnog ugovora.
Trebaju li radnici TVP-a strahovati od otpuštanja kada dođe do promjene vlasništva?
Imali smo razgovor s predstavnicima Hypo banke te smo bili na sastanku u Agenciji za tržišno natjecanje na temu što prodaja Valjaonice znači za njene radnike. Tada sam rekao da nas ne interesira ime kupca, već onaj tko je spreman ispuniti sve preuzete obveze, a imam naznaka da je to švicarski investicijski fond.
POSKUPLJENJA ŠUTKE UVEDENA
Odmaknimo se malo od TLM-a. Kako komentirate poskupljenje naftnih derivata i povećanje PDV-a sa 23 na 25 posto?
Ogorčeni smo jednostranim pristupom povećanja PDV-a. Bez obzira što Vlada najavljuje uvođenje međustopa mislim da njih prosječan građanin neće osjetiti. Poskupit će doslovce sve, od životnih namirnica do energenata, i ne samo dva posto koliko će se povećati PDV, već možemo očekivati stopu poskupljenja od 10 posto.
Fascinantno je da je poskupljenje goriva i povećanje PDV-a prošlo gotovo prešutno od strane javnosti, pa čak i sindikata?
Tu ste u pravu. Vjerojatno su Hrvati računali ako se promijeni vlast da će nova Vlada donijeti blagostanje i prosperitet. Možda nas je zavarao referendum i priča o Europskoj uniji, ali moram priznati da sam očekivao veću reakciju javnosti. Možda smo Vladi potiho dali nekakav period da dođu sebi, ali bojim se da će reakcije na poskupljenja biti drastičnija negoli u mandatu prošle Vlade, možda je ovo čak zatišje pred buru.
Sindikalna plaća sedam tisuća kuna
Sindikate se često kritizira da u krizi nisu stegnuli remen. Kolika je, primjerice, vaša naknada?
Predsjednik sam Hrvatskog sindikata metalaca i imam plaću 7,200 kuna neto te ne primam nikakve druge naknade. Je li ona velika ili mala ne znam, ali znam da se od nje ne može živjeti stoga mogu misliti kako žive oni koji imaju tri tisuće kuna plaće.
