Sjećate li se kada ste litru super benzina plaćali 3,68 kuna i kada ste u svog limenog ljubimca za sto kuna mogli „uliti“ 25 litara tekućine koja njemu „život“ znači. Za one koji se ne sjećaju, podsjetit ćemo da je to bilo prije petnaestak godina, ili točnije u mjesecu listopadu 1997. godine. Otada cijene goriva išle su u „nebo“, pa su danas one trostruko veće u usporedbi sa spomenutom godinom. Naravno, da takvo drastično povećanje cijena, nije na odgovarajući način pratio rast plaća hrvatskih građana, pa je svako dizanje cijene goriva veliki udar na džepove vozača. A ne treba posebno ni spominjati kako skuplje gorivo pokreće lanac poskupljenja svega i svačega i znači daljnji pad ionako niskog životnog standarda.
SKUPO CRNO ZLATO
Posljednje prošlotjedno poskupljenje u prosjeku od 20 lipa po litri benzina i dizela samo je jedno u nizu s tendencijom daljnjeg rasta. Najtočenije gorivo – eurosuper 95 sa 10,25 skočio je na 10,46 kuna po litri, a eurosuper 98 sa 10,58 na 10,79 kuna. Litra eurodizela sa 9,68 poskupila je na 9,94 kune, a „povlaštena“ cijena plavog dizela za poljoprivrednike i ribare sa 6,17 skočila je na 6,36 kuna, što opet dodatno opterećuje nezavidnu situaciju u ove dvije djelatnosti.
Do ovog zadnjeg poskupljenja goriva došlo je, tumačili su stručnjaci iz naftne industrije, jer je na londonskoj burzi cijena barela sirove nafte sa 113 skočila na 119,95 dolara. No, kako je prošlog petka na toj istoj londonskoj burzi, vrijednost barela narasla na 124,50 dolara, što je najviša cijena „crnog zlata“ u posljednje dvije godine, to se na hrvatskim benziskim crpkama može očekivati novo korigiranje cijena naftnih derivata. Analitičari, pak, smatraju, da bi uskoro cijene goriva mogle prijeći i psihološku granicu od 12 kuna za litru. A ne tako davno, ta psihološka granica, sjećamo se, bila je osam kuna, a donedavno je ona bila podignuta na 10 kuna.
Kao razlozi ovako galopirajućeg rasta cijene sirove nafte na svjetskim burzama, navodi se već duže vrijeme postojeći sukob Izraela i Irana zbog izgradnje iranskih nuklearnih postrojenja, potom nestabilna situacija u Jemenu, Sudanu i pogotovo u Siriji, ali i špekulantsko burzovno divljanje koje, u pravilu, dolazi do izražaja otvaranjem novih svjetskih kriznih žarišta.
Ako bi se dogodilo, upozoravaju analitičari, da iransko-izraelska kriza preraste iz političko-verbalnog u vojni sukob, i ako bi se taj sukob pretvorio u trajniji rat, onda bi bilo vrlo moguće da se dogodi veliki naftni šok koji bi cijenu barela nafte lansirao na 200 i više dolara. A to bi zasigurno donijelo skok cijena „hrvatskog“ goriva na gotovo neverojatnih 20 kuna po litri. Za Hrvatsku i njezine građane to bi bilo ravno katastrofi, jer Vlada nema odveć manevarskog prostora u državnom proračunu da na sebe preuzme teret povećanja cijene goriva. U tom bi se slučaju, možda, nastojala značajnije zaštiti poljoprivreda i ribarstvo subvencioniranjem plavog dizela, ali samo do te mjere koju bi dopuštao preopterećeni državni proračun.
A kako se naši građani nose i sa postojećim previsokim cijenama goriva, pokušali smo doznati „šetnjom“ po benziskim crpkama.
– Učestalo povećanje cijena zasada nije imalo bitnijeg utjecaja na prodaju goriva. Naši kupci i dalje podjednako pune tankove svojih automobila, a u najučestalije ih pune za 100 kuna. Na žalost, za taj iznos „tankaju“ sve manje goriva, pa se i češće vraćaju – ljubazno nam je kazala Adela Blašković, administratorica benzinske crpke Interpetrola u šibenskim Njivicama.
VOZITI SE MORA
Dok smo razgovarali sa Adelom, crpka je bila prazna, pa smo trebali sačekati gotovo petnaestak minuta da pronađemo sugovornika o ovoj temi među kupcima. Naišao, je Miljenko Plenča, građevinski obrtnik iz Šibenika.
– A što da vam kažem. Raditi i živjeti, a time i voziti, jednostavno se mora. Cijene goriva prevršile su svaku mjeru, no, ono je nužna potreba. Zbog njegove skupoće, odričem se nekih drugih životnih stvari i zadovoljstava. Ovisno o intenzitetu posla, ponekad se opskrbim gorivom za 100, a ponekad za 200 kuna. Mjesečno potrošim do 2500 kuna. Međutim, moram napomenuti kako je nepravedno da obrtnici nemaju pravo na povlaštene cijene goriva, kao što to imaju ribari i poljoprivrednici s plavim dizelom. I mi plaćamo porez državi, kao i oni – kazao nam je Miljenko Plenča.
Nekoliko kilometara dalje, na crpki Petrola na istočnom ulazu u Vodice, nasuprot Haciende, također nema gužve. Tek jedna škoda fabia i njemu postariji bračni par. Riječ je supružnicima Dobrin, Zagrepčanima sa umirovljeničkom adresom u Pirovcu.
Nije dobro, s obzirom na male mirovine, ali tko nas što pita, kaže nam Vladimir Dobrin, dok mu brojalica crpnog uređaja zaustavila na 200 kuna ili na 19 litara eurosupera 95.
– U zadnje vrijeme automobilom se koristim tek u nužnim okolnostima, inače prakticiram bicikl ili što je još bolje, određene poslove obavljam pješice. Inače, sada vozim slabo pokretnu suprugu do šibenske bolnice i natrag i tako će biti iduća četiri dana. A za to će nam biti potreban ovaj rezervoar od 19 litara. Tko zna kad ću ga ponovno napuniti s ovim iznosom od 200 kuna, odista je preskupo. – veli Dobrin.
Evo, donedavno sam za 100 kuna, ubacio se u razgovor, pristigli vozač Dragan Toljan iz Vodica, mogao „utočiti“ 11 litara, a sada jedva 9,5 litara supera.
– Ali što napraviti, ne možemo utjecati na cijene, a bez goriva ne možemo. Punim svaki dan po 100 kuna. Zbog prirode posla automobil mi je neophodan. Bavim se distribucijom reklamnih materijala trgovačkih lanaca i mjesečni troškovi za gorivo dosegnu do dvije tisuće kuna, a to je gotovo pola plaće – kaže Dragan Toljan.
– Napišite, da je ovo s cijenama goriva postalo katastrofalno. Vidite, do prije godinu dana litra benzina bila je puno jeftinija od litre bijelog jestivog ulja u dućanu ili od litre pive. A sada su te cijene na istoj razini. To je tragedija – dobacio nam je jedan vozač u prolazu.
SVE VEĆA POTRAŽNJA ZA PLINSKIM POGONOM
Zbog prisutnog stalnog rasta cijene benzina i dizela, sve je veći interes za instaliranjem plinskih pogona.
– Trenutna cijena plina za automobilski pogon iznosi 5,37 kuna. Oni automobili, primjerice, koji troše 10 litara na sto kilometara, ugradnjom ovog pogona s direktnim ubrizgavanjem trošili bi 10,5 litara plina. Dakle, ovaj plinski pogon vlasnicima automobila donosni dvostruku novčanu uštedu. Upravo, u zadnje vrijeme sukladno poskupljenju goriva, raste potražnja među građanima za ugradnjom plinskog pogona, pa ih sada imamo svakodnevno. Za razliku od prije dvije godine kada interesa uopće nije bilo. Tome je znatno pridonijela i niža cijena same ugradnje pogona, koja je s nekadašnjih 11 tisuća kuna spuštena na šest tisuća kuna. – kaže Petar Šarić, vlasnik „Autoservisa Šarić“ u Drnišu, koja se bavi ugradnjom plinskih pogona.
Benzin skuplji od bijelog ulja i litre piva!
- Advertisment -