Katastrofalni rezultati na posljednjim parlamentarnim izborima koje su polučili HSS, HSP i HSLS, zaprijetili su marginalizacijom ovih nekad velikih stranaka, pa čak i otvorili mogućnost njihova nestajanja s hrvatske političke scene. HSS kao jedna od najstarijih hrvatskih stranaka sa stoljetnom tradicijom i 52 tisuće članova, sa šest mandata iz prošlog saziva, spala je na samo jedno zastupničko mjesto. U takvoj situaciji HSS više i nije parlamentarna stranka, jer u Saboru nema svoj klub za kojeg su potrebna najmanje tri zastupnika. HSP i HSLS ostali su, pak, nakon izbora bez saborske fotelje. Sve ove tri gubitničke stranke platile su tako cijenu grijeha prema svojim biračima nakupljenih tijekom protekla dva desetljeća, dijelom zbog političke nesposobnosti čelništva i unutarstranačkih svađa, a najvećim dijelom zbog koaliranja s HDZ-om (HSS) i bezrezervne podrške ovoj stranci u posljednjem mandatu. Sada kada je ova ‘velika trojka’ gotovo nestala iz sabornice, ostala je i bez značajnog financijskog kolača koji je donosio brojne novčane i ostale beneficije parlamentarnih stranaka. No, ove stranke, još prije parlamentarnih izbora nestale su s šibenske političke scene. Na lokalnim izborima nisu prešle izborni prag za Gradsko vijeće. Stoga su i lokalno suočene s velikim problemom samog funkcioniranja, a time i daljnje stranačke opstojnosti.
Nakon debakla HSS-a, jedan od njegovih krivaca, predsjednik Josip Friščić je odstupio i otišao u ropotarnicu povijesti, dok je vruće kormilo ‘seljaka’ preuzeo Branko Hrg. Može li se stranka jednog od najvećih hrvatskih političara Stjepana Radića izdići iz aktualne krize, izbjeći marginalizaciju i vratiti se u politički život već na sljedećim lokalnim izborima 2013. godine – pitali smo Zorana Smolića, predsjednika Županijske organizacije HSS-a i aktualnog šibensko-kninskog dožupana.
POŠTOVALI KOALICIJU
– Istina je da je HSS na parlamentarnim izborima doživio veliki neuspjeh. Platili smo cijenu što smo ostali do kraja u vlasti s HDZ-om, a razlog je bio što smo samo bili principijelni i dosljedni da se do kraja ispoštuje potpisani koalicijski sporazum. Na izborima je vladajuća koalicija doživjela poraz, a kako je HSS manja stranka u toj priči, to je i njezin poraz daleko bolniji. Pogrešna je bila i procjena vodstva stranke da se na izbore izađe samostalno, a ne u koaliciji s vladajućim partnerom. Da se izašlo s koalicijskom listom, onda bi 70 tisuća glasova koje smo dobili na izborima, rezultiralo i većim brojem mandata od ovog jednog kojeg na kraju imamo – kaže Zoran Smolić.
Ipak, prvi šibensko-kninski HSS-ovac ne plaši se mogućnosti da dođe do nekakve marginalizacije njegove stranke.
– HSS je stranka koja i dalje ima jake temeljne organizacije i spremna je prevladati lošu poziciju u parlamentu. Vidite, HSS na lokalnim razinama ima 80 gradonačelnika, načelnika i župana, 84 donačelnika i dožupana i tisuću vijećnika u općinskim i gradskim vijećima te županijskim skupštinama. To je ogromna politička snaga HSS-a, stranke umjerenog centra koja ima itekako što reći u budućnosti na hrvatskoj političkoj sceni. Ta njezina snaga doći će do izražaja i na sljedećim lokalnim izborima – uvjeren je Zoran Smolić.
HSP je nakon 1990. i uspostave hrvatske samostalnosti po prvi puta ostao bez saborskog mandata. No, unatoč svemu, HSP je dobro kotirao na lokalnoj razini na prošlim izborima. Imaju oko trideset načelnika i gradonačelnica i stotine vijećnika po županijskim tijelima. Ipak, njihova je vjerodostojnost poljuljana koketiranjem s ljevicom u Šibeniku kojoj su se najprije zakleli na lojalnost i zauzvrat dobili predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, te nekoliko nadzornih odbora u gradskim tvrtkama, a potom im nedavno okrenuli leđa.
HSP STALAN
– Unatoč tome što više nije prisutna u Saboru, HSP je i dalje velika stranka s ogromnim biračkim tijelom, kojeg je potrebito bolje organizirati. Loši rezultati na parlamentarnim izborima bili su splet nesretnih okolnosti, kojemu je kumovalo razjedinjavanje stranke kao plod osobnih interesa pojedinaca, ali i kao smišljene politike HDZ-a. No, usprkos svim tim nedaćama, HSP je bio i ostat će ključan čimbenik na šibenskoj političkoj sceni, koji daje svoj pečat i radu Gradskog vijeća Šibenika. Svi mi šibenski pravaši zalažemo se i podržavamo ujedinjenje svih pravaških opcija, ali isključivo pod liderstvom HSP-a kao stožerne stranke desnice – veli Goran Grguričin, predsjednik šibenske Gradske organizacije HSP-a i predsjednik Gradskog vijeća Šibenika.
Od tri gubitničke stranke, HSLS je ipak u najtežoj poziciji. Ova stranka praktički nije parlamentarna od 2010. godine, kada su se Đurđa Adlešić i Ivan Čehok iz osobnih interesa ‘odmetnuli’ i kao nezavisni kandidati dizanje ruku stavili na raspolaganje vladajućoj većini HDZ-a. Ni novi predsjednik Darinko Kosor poduzetim zaokretima u stranačkoj politici, ni povratak ‘karizmatičnog’ Dražena Budiše, nisu uspjeli izvući HSLS od izbornog ponora. Stoga neki politički analitičari predviđaju da će se ova stranka vrlo vjerojatno ugasiti i nestati s političke stranke. Miroslav Škugor, predsjednik ŽO HSLS-a svjestan je težine situacije u kojoj se stranka nalazi, ali ne gubi optimizam oko njezine budućnosti.
– Ako govorimo o političkom životu na lokalnoj razini, onda su u radu stranke najvažniji ljudi. A upravo HSLS u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji posjeduje kvalitetne, mlade i visokoobrazovane ljude koje će građani na predstojećim lokalnim izborima znati prepoznati. Kad je prije desetak i više godina HSLS bio na vlasti s HDZ-om u Šibeniku, brojni su projekti za grad realizirani, ali je izostala prava analiza uspješnosti tih projekata i te vlasti, a time je i njihova kvalitetna valorizacija. Premda danas HSLS nema vijećnika u Gradskom vijeću, ni u Županijskoj skupštini, postoji jaka stranačka infrastruktura s kvalitetnim ljudima koja će na idućim lokalnim izboriti, uvjeren sam, polučiti odlične rezultate – kazao je Škugor.
