Više

    ‘Ne treba se bojati hrane, panika se širi nepotrebno’

     

    Prije nekoliko dana inspekcija Ministarstva zdravlja s tržišta je povukla više od 13 tisuća kilograma slatkiša, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je listu opasnih namirnica. Upozorenjima nema kraja. Svatko od nas želi znati što jede, što kupuje na tržnici ili u supermarketu. Mnogi se pitaju što nas u hrani stvarno truje, a što je čisto pretjerivanje, odgovor na to pitanje dao nam je dr. Franjo Plavšić, stalni suradnik na Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping.

    NEMA KONTROLE

    – Hranom su se ljudi oduvijek trovali i truju se danas, a vjerojatno će tako biti i u budućnosti. Nažalost, uglavnom ne znamo što jedemo, nadzor je generalno loš, a proizvođači svašta stavljaju na police. Problem je i u tome što podaci o sumnjivoj hrani na europskom tržištu ipak kasno dolaze do potrošača, stoga bi trebali pripaziti što kupujemo i u tom pogledu bi se čak morali bojati. Činjenica je da iz mnogih, pogotovo toplih, zemalja dolaze namirnice onečišćene mikotoksinima, pesticidima… Zbog toga neki ne kupuju namirnice iz sumnjivih izvora, jer država, nažalost, ne može bez dokaza zabraniti trgovinu – kaže dr. Franjo Plavšić. Naglašava da se u Hrvatskoj treba opsežnije obavljati kontrola, jer je očito da je ona površna te da obuhvaća mali dio namirnica.

    – Problema s hranom ima, ali u moru informacija dosta toga je dizanje panike, moj zaključak je da treba vjerovati nadležnim tijelima koji se bave hranom oni su ipak stručnjaci – dodaje dr. Plavišić.

    Svjestan je da strah kod stanovništva dodatno raste kada zbog loše kontrole, pojedinci, grupe ili cijele institucije od sve (ne)zdrave hrane rade problem. Piletina je puna antibiotika, crveno meso hormona, zelje i špinat pesticida…

    – Sve se danas može proglasiti kancerogenim, pečena purica i škarpina s gradela u sebi ima kancerogene tvari. Sadrže ih čak i vitamini. I, što ćemo sad? Sve što je pretjerano istovremeno je i loše. Kako je sad najednom sve postalo potencijalno opasno? Mnogo je razloga, imate trgovinske ratove, čekače apokalipse, New Age pokret i budale svake vrste. Ne treba im vjerovati. Vjerujte samo logici svog zdravog razuma, jer inače možete odmah skočiti sa stijene u provaliju – dodaje dr. Plavšić. Kao primjer navodi i pretjerani strah oko dodataka hrani, popularnih E-brojeva.

    TOKSIČNI ADITIVI

    – Što se tiče aditiva, mi smo u potpunosti preuzeli propise EU i postoje vrlo jasna ograničenja. Ovog časa na tržištu dokazano nema opasnih aditiva, istina postoje dokazano toksični aditivi, međutim javnost je i one koji nisu toksični proglasila toksičnima. Stvorena je atmosfera straha od svih aditiva – kaže dr. Plavšić.

    Ne poriče da je natrijev nitrit, koji se dodaje u suhomesnate proizvode kao konzervans, otrov, ali smatra ga manjim zlom nego izuzetno otrovni botulin, toksin koji je još u donedavno ‘ubijao’ čovjeka. Slična je priča i s pesticidima.

    – Da bi suzbili vrlo opasne bakterije i plijesni, prisiljeni smo na tretiranje sirovih proizvoda pesticidima, istina niti oni nisu bezopasni. Međutim, uz propisano korištenje se ipak postiže osnovni cilj i sprječava se nastanak najopasnijih otrova, što je manje opasno nego konzumiranje pesticida – zaključuje dr. Plavšić. Naglašava da posebnu pažnju treba posvetiti začinima jer se u mnogim nalaze karcinogene tvari treće kategorije.

    – Najbolje je to prikazati na primjeru čili paprike i njezinih derivata. Činjenica je da se radi o vrlo nadražujućem začinu, a ekstrakt joj se koristi za proizvodnju suzavca. Čovjek bi zaključio kako čili papriku treba isključiti iz uporabe kad se može koristiti kao suzavac. Međutim, brojni radovi pokazuju njezina korisna svojstva. Istina, neki začini iz toplih krajeva mogu sadržavati otrovni aflatoksin (npr. kurkuma), ali začini se dodaju hrani u izrazito niskim dozama – zaključuje dr. Plavšić.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada...

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre...

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za...

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela...

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada će biti prvi koncert u Hrvatskoj

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre u Oklaju

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za sve je ‘kriva’ Nevidljiva scena

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela za kukce, sajam razmjene bilja i predstavljanje prve ‘Biljkoteke’

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...