Uz prijatelje, dobar roštilj, veliki lonac, puno strpljenja, svaka piva ispast će dobra. Savjet je Ante Hrga koji u maloj vrtnoj ostavi na Srimi uz prijatelje Zorana Beadera i Maria Điru već dvije godine proizvodi pivo.
DOMAĆE JE, DOMAĆE
– Sve je krenulo iz čiste znatiželje, hrvatsko pivo nas nije zadovoljavalo, bilo nam je prejednostavno pa smo se bacili u kulinarske vode. Kao i sa svakim ‘jelom’ krenuli smo u istraživanje, malo po forumima, malo od onih koji su već kuhali pivo doma, i danas mogu zaključiti, domaće je domaće, najbolje je, pa i u slučaju piva – kaže Ante Hrga.
Proizvodnjom piva, ni on, ni njegovi prijatelji ne žele se baviti profesionalno, niti planiraju na tome zarađivati, u dvije godine skuhali su tek 200 litara ove dragocjene tekućine, koju su međusobno i uz obitelj podijelili.
– Proces kuhanja je jednostavan, i svatko ga može u svom domu izvesti. Kupi se ječmeni slad, hmelj, kvasac i voda. To su osnovni elementi. Prvo se samelje slad, zatim ga doda u vruću vodu i kuha. Nakon nekog vremena ga se ocijedi. Potom ga se ponovo prokuha s hmeljem, ohladi, doda kvasac i pusti da stoji. Na kaju se samo doda šećer, odnosno različita vrsta slada i pivo je gotovo – otkriva nam jedini domaći pivoljubac sa područja Šibensko kninske županije.
Poručuje da kuhanje traje cijeli dan, fermentacija tri tjedna, a prva konzumacija moguća je tek nakon dva mjeseca.
– Alkohol nikad ne valja piti solo, nego u društvu. Uz bocu piva pretrese se gomila stvari, dobe i loše, a tako svijetlo dana ugledaju i neke inspirativne ideje – otkriva Ante inače po struci knjigovođa.
Njihovo pivo ne sadrži konzervanse, ni aditive. Iako im je izbor sirovina za proizvodnju ponekad ograničen, sastojci se otkrivaju, mogu, spajati na bezbroj načina. Rezultat toga u svijetu je oko 40.000 različitih vrsta piva.
ZDRAVA TEKUĆINA
– Mi imamo ono što ispadne, eksperimentiramo, ali je ne bi mijenjali za niti jednu kupovnu. Pivo skuhano doma sadrži vitamin B i zdravije je od ostalih piva. U pivovarama pivo se mora još dorađivati, uglavnom zbog trajnosti kod skladištenja. Tako se doduše ne kvari, ali filtriranje i pasteriziranje oduzima mu ono najvrjednije. Naše je doduše malo mutno, ali je zato ukusnije – zaključuje Hrga.
Tvrdi da litru piva doma može skuhati za pet kuna, a u opremu su uložili svega nekoliko stotina eura. Međutim niska cijena nije ono što posebno zanima ljubitelje, kuhare ovog još rijetkog hrvatskog hobija, ono što im je najvažnije je okus.
– Što više prepržiš jačmeni slad to će piva biti tamnija. Ukoliko želimo gorče pivo, dodat ćemo više hmelja. Ako nam pak odgovara slađe pivo, dodajemo manje hmelja – dodaje Hrga.
Na pitanje koje mu je pivo najbolje tvrdi da je to mlado pivo Stiegl iz Austrije, ali pivoljubcima poručuje da kušaju sva njemačka, belgijska… piva. Zanimljivo je da Hrvati godišnje popiju 80 litara piva, a na hrvatskom tržištu godišnje se proda oko 4 milijuna hektolitara piva.
U vinu je mudrost, u pivu je snaga, u vodi je bakterija poručuje stara njemačka izreka. Kućnom proizvodnjom piva trenutno se u Dalmaciji bavi tek 15 tak pojedinaca najviše ih je iz Splita. Kako je bilo u prošlosti? Prva proizvodnja piva u Hrvatskoj počela je potkraj 17. stoljeća. Krenulo je tvrde znalci s dolaskom njemačke vojske i njemačkih naseljenika. Hrvati danas mogu zahvaliti njemačkim vojnicima, što su na naše prostore doveli majstore piva. Prvi bum pivo je doživjelo u 19 stoljeću, ali nije bilo baš omiljeno jer se Hrvatska oduvijek hvalila vinima. Prva pivovara otvorena je oko 1740. godine u Novoj Gradiški, a 1772. proradila je i pivovara u Bjelovaru.
