Seabourn Odysey, L’Austral, Boudicca… samo je početak niza kruzera koji su ove godine izabrali Šibenik za jednu od točaka krstarenja. Od početka godine kod Zablaća i na Martinskoj pristalo ih je desetak. Do kraja godine šibenski arhipelag će posjetiti pedesetak tzv. ‘plovećih hotela’. Manje ih je nego prošle godine, no njima krstari više putnika. Očekuje se 15 tisuća gostiju, dok ih je prošle godine bilo 13 tisuća. Iako Dubrovčani raspravljaju o štetnosti posjeta divovskih kruzera, čiji gosti zaguše grad, ali ne troše gotovo ništa, ugostitelji i turistički djelatnici smatraju da se Šibenik preopterećenosti ne mora bojati.
SINDROM DUBROVNIKA
– Dubrovnik posjeti preko milijun gostiju s kruzera, a Šibenik tek jedan posto te brojke. Nemamo kapacitet poput njih za brodove s preko tri tisuće putnika. Posjećuju nas manji brodovi, što je poželjno. Zalažem se za kontrolirani, a ne masovni turizam, a trenutno možemo samo profitirati od posjeta – kaže Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Šibenika.
Većina posjetitelja s kruzera boravak na kopnu koristi za brzi posjet Splitu ili NP Krki, a Karađole procjenjuje kako se u Šibeniku zadržava preostalih 30 posto gostiju.
– S taksama, potroše oko 40 eura po gostu. To nije možda onoliko koliko priželjkujemo, ali je dobro – kaže Karađole, ističući pritom važnost suradnje s domaćim turističkim agencijama. Neke agencije posjetiteljima s kruzera koji pristanu u Splitu nude jednodnevne izlete u Šibenik i obratno, što doprinosi jačanju naše destinacije.
Da goste treba privući potrošnji, govori Joso Smolić, šibenski ugostitelj i predsjednik ugostiteljskog ceha Šibensko-kninske županije.
– Moramo smisliti nove načine da ih zadržimo u Šibeniku i privučemo ih atraktivnim sadržajima. Po restoranima rado odsjedaju i kušaju domaću hranu. Možda će neki popiti samo kavu, no to nije razlog da ih ne ugostimo i ponudimo svoje autentične proizvode. Dapače, trebamo biti još bolji, usavršiti ponudu – kaže Smolić.
KORIST ZA GRAD
Kruzeri zasad Šibeniku donose korist. No, riječ je o manjim brodovima i gostima koji više troše od onih na divovskim kruzerima. Da su manji brodovi isplativiji, upozoravao je prilikom prošlogodišnjeg posjeta Dubrovniku, profesor Ross Klein, sociolog i stručnjak za cruising industriju. Odazvavši se na poziv Instituta za turizam, istaknuo je kako je puno isplativije poslovati s ‘manjim brodovima i kompanijama koje nude luksuznije pakete kružnih putovanja, s putnicima kojima je bitna destinacija u koju uplovljavaju i u destinaciji više troše’. Veliki kruzeri, naime, rade na tome da što više zadrže putnike i njihov novac na brodu, nudeći im čak sadržaje poput aukcija umjetnina.
Najveći brod ove sezone
Kruzer Artania dug 231 metar pod zastavom Bahama najveći je ovgodišnji brod koji će proći kroz kanal sv. Ante. Već iduće godine, više neće držati titulu najvećeg. Naime, nakon dovršetka gata Vrulje odnosno proširenja obale za gotovo 10 tisuća četvornih metara, u Šibeniku će pristajati brodovi dugi do 260 metara.
