" "
Više

    " "

    Gradonačelnikov štap slomio se na cirkusu od vijeća!

     

    Nedavno ste na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranili doktorski rad na temu ‘Sociologijski aspekti revitalizacije povijesnih gradskih jezgara: primjer Šibenika’. Budući da je ovo za nas uvijek aktualna tema, da ne kažem ‘boljka’, možete li nam ukratko kazati do kakvih ste spoznaja došli u svom istraživanju za potrebe doktorskog rada?

    Imate pravo, tema je vrlo aktualna, a u hrvatskoj javnosti se u posljednjih nekoliko godina izdvojilo više primjera, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu, koji su problem propadanja i revitalizacije starih urbanih jezgara izvukli u prvi plan. U povijesnoj jezgri Šibenika na prvi pogled je vidljiv gubitak trgovačke funkcije, veliki broj praznih poslovnih prostora stvorio je dojam odumiranja života u jezgri. Propadanje povijesne jezgre, pa tako i gubitak njene trgovačke funkcije, nije se dogodilo preko noći. Riječ je o procesu koji traje već desetljećima, da bismo danas bili suočeni s velikim problemima koje je teško rješavati. Kalelarga, kao niti Poljana, više nema nekadašnju ulogu glavnog zimskog šetališta, mjesta za večernji izlazak u grad Šibenčana različitih uzrasta. Istodobno, Kalelarga je prestala biti trgovačko srce Šibenika. Prvo je tržnica u drugoj polovici 1960-ih preseljena sa Starog pazara, zatim je početkom 1980-ih tada nova robna kuća preuzela značajan dio trgovačke djelatnosti i kupce preusmjerila iz povijesne jezgre, da bi proces trgovačkog odumiranja zapečatili veliki trgovački centri. Trgovina danas ima bitno drukčije prostorno obilježje nego unatrag tridesetak godina. Veliki trgovački centri, što je slučaj i drugdje, a ne samo u Šibeniku i Hrvatskoj, doslovce su izgurali male trgovce iz povijesnih dijelova grada. Tek rijetki, ako su vlasnici prostora, uspijevaju opstati. Konzumerizam i trgovački centri kao da su postali prevladavajući način života.

    Kazali ste kako se stvorio dojam odumiranja jezgre, broj stanovnika se prepolovio, trgovine se zatvaraju… Koliko će vremena proteći ukoliko se trend propadanja nastavi ovim intenzitetom, dok nam jezgra potpuno odumre?

    Ukoliko ne dođe do promjene, proces odumiranja u jezgri će se nastaviti i za desetak godina došlo bi do nepovratnih promjena, kao što se, primjerice, dogodilo u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. Na taj bi način stara gradska jezgra izgubila svoju autentičnost i praktički bi u njoj ostali živjeti tek oni koji nisu uspjeli pronaći bolju životnu alternativu. Da je kojim slučajem u šibenskoj jezgri problem vlasništva nad objektima bolje riješen, preciznije da nema brojnih imovinsko-pravnih neriješenih odnosa koji se sada već provlače s koljena na koljeno, broj stalnih stanovnika u jezgri već sada bi bio još manji.

    Želite kazati da su u ovom slučaju imovinsko-pravni odnosi bili čak i pozitivan faktor?

    Tako je. S jedne strane imovinsko-pravne nevolje su usporile i izravno smanjile prodaju objekata i dolazak novih vlasnika, što je onda utjecalo i na smanjivanje ulaganja u obnovu objekata. Međutim, zbog toga je u jezgri ostao značajan dio još uvijek autentičnog, šibenskog stanovništva, koji tu živi tijekom cijele godine. U protivnom, novi vlasnici tu borave samo tijekom kraćih razdoblja ljeti, pa im stare kuće služe isključivo za odmor. To sigurno nije rješenje, jer nama treba živa jezgra u kojoj se živi tijekom cijele godine.

    Kakve bi bile posljedice odumiranja jezgre?

    Potpuna komercijalizacija i sezonski život starog grada. Dogodila bi se muzealizacija grada, jezgra bi postala muzej na otvorenom, prostor kojega bi obilazili turisti iz cijelog svijeta. Sve bi se prilagodilo turistima, od restorana, suvenirnica, apartmana… Tako bi ljeti grad bio izrazito živ, da bi, nažalost, tijekom zime uživo gledali fenomen ‘zatvorenih škura’. Drugim riječima, nakon svršetka sezone jezgra bi ostala bez posjetitelja, a kako bi stalnog stanovništva bilo sve manje, zatvorene škure bi bile izravni pokazatelja jezgre bez stanovnika.

    O postupku revitalizacije mnogo se priča, no ništa konkretno još uvijek nije napravljeno. Kako to komentirate?

    Kada se u svakodnevnom govoru koristi riječ revitalizacija stare gradske jezgre, onda se u prvom redu misli na obnovu građevina. Međutim, revitalizacija podrazumijeva složeno sagledavanje razloga koji su doveli do propadanja fizičkog, socijalnog i ekonomskog tkiva urbane jezgre Šibenika. Koliko god je, primjerice, teško gledati kako dio objekata u jezgri propada, još se teže suočiti s činjenicom da u jezgri živi 1.781 stanovnik prema zadnjem popisu iz 2011. godine, što je dvostruko manje od 3.515 stanovnika iz 1981. godine. Tu se radi o velikom demografskom propadanju. Na djelu je niz revitalizacijskih postupaka i praksi, koji često nisu povezani, ali još uvijek nema učinkovitog, cjelovitog i održivog pristupa kojim se revitalizira povijesna jezgra. Zato mislim da je u izradu programa potrebno uključiti različite aktere, od stanovnika, poduzetnika u jezgri, do različitih dionika čiji je interes skrbiti o revitalizaciji.

    Ipak, politika je uvijek za revitalizaciju?

    Istina je, na političkoj razini – a mislim na Gradsko vijeće, gradonačelnika te lokalne političke strane – propadanje povijesne gradske jezgre i potreba njene revitalizacije postalo je deklaratorno jedno od važnijih pitanja budućeg razvitka grada Šibenika. Međutim, deklaratorno slaganje je nedovoljno, ono je nužan preduvjet, ali se tako postojeće stanje neće samo od sebe promijeniti. Tako je Gradsko vijeće donijelo zaključak o revitalizaciji stare jezgre koji, nažalost, nije održiv. Ujedno, Gradsko vijeće nije izvršna vlast, to kao da stalno zaboravlja.

    Tko bi, tada, po vama, i na koji način trebao riješiti ovaj problem?

    Gotovih recepata nema. Jedno je sigurno – procesom i programom revitalizacije stare gradske jezgre, kojeg tek treba izraditi, trebaju upravljati gradonačelnik i njegovi glavni suradnici. Upravo gradonačelnik treba umrežiti aktere različitih razina na poslovima revitalizacije, ne čekati da to netko drugi uradi, nego događajima krenuti ususret. Sada su pojedinci i institucije koje se bave revitalizacijom neuvezani, pa su rezultati skromniji nego što bi mogli biti. Također, za početak, u gradskoj upravi treba zaposliti stručnjaka koji bi se svakodnevno bavio specifičnim problemima jezgre, od kontakata sa stanovnicima pa do kontakata s malim poduzetnicima i stručnjacima različitih profila. Tu je tek veliki posao pred nama.

    Zašto se nitko dosad nije sustavnije bavio problemom jezgre? Možemo li kazati kako je to jedan od onih problema na kojima se dobivaju izbori, ali ga se tijekom mandata ne dira jer je tu bitku teško dobiti?

    O tomu je prilično jednostavno pričati, ali je vrlo zahtjevno djelovati. Ne samo financijski, što je često nepremostiva prepreka, nego i organizacijski. Nužno je razumjeti da revitalizacija nije jednokratni projekt, nego je riječ o procesu kojim se treba upravljati. Svatko tko se ozbiljno uhvati tog posla teško može očekivati rezultate preko noći. Toga nema.

    Prebacimo se na političke teme. Jeste li kao gradski vijećnik i sudionik rada gradskog parlamenta zadovoljni njegovim radom?

    Tko može biti zadovoljan ovakvim radom Gradskog vijeća? Nitko! Uzroci lošeg funkcioniranja vijeća nalaze se na samom početku, kada se od 4 vijećnika SDP-a i 2 vijećnika HNS-a krenulo na okupljanje većine od 14 vijećnika. Da bi u tomu uspjeli, SDP i HNS su pristajali na sve, samo da dođu do matematičke većine. Više vijećnika je napuštalo svoje liste na kojima su izabrani, sve s ciljem da se formira većina koja će podržavati SDP i njegovog gradonačelnika. Tako smo umjesto stabilne većine, dobili trgovačku većinu, gdje između njih od prvih sjednica vlada nepovjerenje. Nesporazumi unutar vladajuće većine odrazili su se na nestabilnost rada u vijeću. Umjesto stabilnog vijeća, dobili smo kao posljedicu vijeće koje je gotovo stalno na rubu opstanka. SDP je dobio kratkoročno, ali je u cjelini napravio loš posao za Gradsko vijeće. Vjerujem da će na sljedećim izborima birači prepoznati vijećnike kojima više nije mjesto u vijeću.

    Koliko je takvo Gradsko vijeće u sociološkom i razvojnom smislu unazadilo Šibenik?

    Aktualno vijeće treba sagledati u kontekstu gradonačelnika i njegovih zamjenika, koji su pošto-poto htjeli većinu. Ali ne većinu na projektima, nego većinu koja će omogućiti podjelu pozicija. Tu se u samom početku slomio toliko obećavani zajednički štap oko kojega bi se trebali svi okupiti. Na taj se način odaslala poruka kako u Šibeniku nije moguć nikakav dogovor, da je riječ o jednom običnom cirkusu, a brojni prijelazi s lista potpuno su moralno diskreditirali vijeće. Na taj je način gradsko vijeće postalo nevjerodostojno. Umjesto rasprava o projektima, dobili smo svađe tko je s kim i tko je što dobio za podršku aktualnoj vlasti.

    Kakve su posljedice poruke koje građanima šalju vijećnici koji mijenjaju svoja politička uvjerenja i tabore ‘kako vjetar puše’?

    ‘Kako vjetar puše’ vijećnici građane demotiviraju da uopće izlaze na izbore. Jer postavlja se pitanje o čemu građani uopće odlučuju. Šalje se vrlo loša poruka po kojoj je demokracija samo dekor, a da sve služi samo da rješavanje osobnih problema vijećnika. To se na sreću ne odnosi na sve vijećnike, ali treba biti svjestan kako je to stvorilo sliku kako da smo svi isti. Naravno, da nismo, ali loše poruke teško je mijenjati. Od 1993. godine, od kada postoji Gradsko vijeće Šibenika još nije zabilježen toliki broj prebjega?

    Koliko je prebjega dosad bilo u Vijeću?

    Vjerovali ili ne, sedam izabranih vijećnika promijenilo je stranački dres, napustilo listu na kojoj je izabrano ili jednostavno više ne glasuje sa svojim klubom vijećnika. Od 26 vijećnika, njih je 27 posto promijenilo poziciju u odnosu na izborne liste. To je potpuno neprirodno i posljedica najlošijeg političkog trgovanja. Aktualna izvršna vlast, koja je sada već na odlasku, sve je poduzela da gradsko vijeće bude njen servis, a ne njen korektiv. Tu najveći uzroci moralnog pada vijeća, koje je palo prije negoli je uopće uspjelo napraviti prve korake.

    Je li aktualna šibenska gradska vlast ispunila očekivanja?

    Držim da nije. Puno su obećavali, od čega je najveći dio ostao prazno slovo na papiru. U nedostatku boljih argumenata za vlastiti neuspjeh, tri godine nakon izbora još uvijek prozivaju bivšu vlast, kao da će im to pomoći, kao da će građani zbog toga misliti da su oni bolji. Lošim kadroviranjem već su u prvih šest mjeseci uspjeli izgubiti vjerodostojnost. Zamjenici gradonačelnika koji su izabrani u Hrvatski sabor, što su itekako zamjerali bivšoj gradonačelnici, više vremena provode u Zagrebu nego u Šibeniku. Na kraju, deset mjeseci pred lokalne izbore u svibnju 2013. godine, tek su dva samostalna projekta aktualne gradske vlasti. Jedan je polovično realiziran, a drugi je tek pred realizacijom. Nedovoljno za pozitivnu ocjenu na kraju mandata. Građani će na sljedećim izborima, uvjeren sam, podržati promjene.

    – Jedan od prvih pravih pokazatelja obnove HDZ na nacionalnoj razini bit će i rezultati izbora na lokalnoj razini. HDZ je dospio na glas kao stranka koja ne pobjeđuje u gradovima. Upravo, pobjeda HDZ-a u gradovima poput Šibenika bit će znak značajnog stranačkog oporavka. Lista HDZ je i na prošlim izborima za gradsko vijeće Šibenika pojedinačno bila najjača i zajedničku listu SDP-a i HNS-a ostavila daleko iza sebe, ali je HDZ izgubio na izborima za gradonačelnika. Danas, S jedne strane imamo SDP i HNS, vlast na odlasku  s kandidatima koji su potrošili kredibilitet šibenske javnosti, a s druge strane kandidat HDZ-a za gradonačelnika treba biti prihvatljiv i biračkom tijelu koje nije samo tradicionalno HDZ-ovo biračko tijelo. Na jesen, kada se objave kandidature, puno toga će biti izvjesnije.

     

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...