" "
Više

    " "

    Da je otpad iz TEF-a sanirao investitor, dosad bi teren već bio u funkciji razvoja

     

    Dok neki stručnjaci tvrde da je troska puno vrjednija od 10 lipa po toni, vi ju ne uspijevate godinama prodati. Zašto se to uporno događa?

    Generalno, nakon prerade troske su dobivene dvije vrste materijala – zamjenski agregat kamena i zamjenski agregat metala. Zamjenskog agregata metala dobiveno je puno manje, oko 12-13 tisuća tona, dok je agregata kamena oko 400 tisuća tona. Što se tiče metala, s njegovim plasmanom ne bi trebalo biti problema. Najveći dio je već prodao privatni partner MLM grupa još dok je važio ugovor. Ostalo je još oko 2 tisuće tone metala, koji su služili kao garancija dovršetka posla. Nakon raskida ugovora s MLM grupom, to je nešto iz čega bi TEF trebao, u slučaju da ne uspije besplatno riješiti ili zaraditi na zamjenskom agregatu kamena, financirati njegovu otpremu i zbrinjavanje. Taj materijal se neosporno može prodati, premda iskustvo govori da će i to ići nešto teže od očekivanog. Dva-tri probna uzorka su prodana, ali očito kupci nisu dobili ono što su očekivali te su odustali od kupnje većih količina, pa sada pregovaramo s novima. No, ne sumnjam da će taj materijal biti prodan. Drugi dio priče jest zamjenski agregat kamena. Tu se držim osnovne tržišne postavke – nešto vrijedi onoliko za koliko se može prodati u određenom trenutku. Sve ostalo je špekulacija. Opet upućujem poziv svakome tko misli da ta roba jako vrijedi i da može zaraditi na njoj, uprava TEF-a je otvorena, pozivam te ljude da zarade na plasmanu i prodaji troske.

    Je li vas Goran Mazija kao sudski vještak koji je sudjelovao u procjeni tog materijala obavijestio da je riječ o potencijalno vrijednom materijalu?

    Nitko me nije kontaktirao po tom pitanju. Gospodina Maziju sam upoznao prije nekoliko tjedana, kada je došao u TEF kao sudski vještak u jednom sudskom sporu, koji TEF vuče iz vremena prvog ugovora za sanaciju troske s TSB-om. Iznio mi je dio svojih saznanja, ali kako smo se našli s potpuno drugom namjerom, nismo se šire bavili tim temama. Nisam upoznat s tim njegovim stavovima, ali ako on, ili bilo tko drugi, može pomoći u prodaji ili otpremi tog materijala, bio bih jako zadovoljan.

    Prema Zakonu o rudarstvu, troska je smatrana rudnim blagom i prema tome je u vlasništvu države. Ima li takvo tumačenje čvrsto uporište?

    Za početak, zamislimo da TEF još uvijek radi, kao prije 20 godina. Znači, tvornica kupuje određenu rudu, stavi ju u proizvodni proces i prema tom tumačenju zakona, za jedan dio rezultata tog procesa bi trebali dobiti dozvolu za daljnju prodaju. To mi se čini prilično nelogično, stoga ne bih ulazio u tumačenje i primjenu tog zakona. Ako TEF dobije bilo kakvu pisanu zabranu otpreme materijala od strane inspekcije ili neke druge relevantne državne institucije, kao potpuni legalisti, ćemo je poštovati. Ali mislim da je to pitanje eventualno trebalo postaviti prije 7-8 godina, kada se u cijelu priču kretalo. U ovoj fazi potencirati bilo koju mogućnost za usporavanjem ili zaustavljanjem sanacije TEF-a bilo bi u suprotnosti s interesima građana Šibenika.

    Brojni znanstvenici se razilaze u mišljenjima oko stupnja onečišćenja u TEF-u, no svi se slažu da otpad treba što prije ukloniti. Postoji li pak, što se uprave TEF-a i gradskih vlasti tiče, ijedan stručnjak čije mišljenje smatrate vjerodostojnim?

    Ovdje nisu bitni pojedinci, ma kakvi stručnjaci oni bili. Važan je sistem, zakonodavstvo i studije. Uz dužno uvažavanje, svako mišljenje cijenim, ali za način provođenja sanacije TEF-a je irelevantno viđenje bilo kojeg pojedinca. Relevantno je hrvatsko zakonodavstvo i studije koje su u TEF-u napravljene. Svako može imati svoje mišljenje. Spreman sam ih saslušati jer želim znati više o poslu kojeg radim, pogotovo kada su iznesena sa stajališta koja nisu moja struka. No, politiku sanacije sam provodio i uvijek ću provoditi sukladno elaboratima, dozvolama i studijama. Svi pojedinci svoje primjedbe mogu uputiti zakonodavnim tijelima ili prijaviti svoje sumnje inspekcijama. To je način na koji sustav funkcionira i mi se moramo naučiti tako funkcionirati.

    Špekuliralo se da je troska pogodna kao gnojivo, zašto nije nikad tako plasirana na tržište?

    Zadnje vrijeme nam se javilo nekoliko pojedinaca iz agronomske struke s informacijama da postoji takav potencijal, ali da bi postupak upisnika troske u registar obogačivaća tla trajao najmanje godinu dana. Tu se postavlja pitanje definiranja osnovne svrhe postojanja TEF-a kao poduzeća. Naša je uloga prvenstveno da očistimo teren u najkraćem mogućem roku i s najmanjim mogućim troškovima i to je ono na što smo usmjereni. Sve ostalo je u drugom planu. Ako bi se našao privatni poduzetnik koji bi o svom trošku bio spreman naći deponij, odvesti trosku, raditi ispitivanja, riskirati da li će uspjeti taj materijal plasirati na poljoprivredno ili građevinsko tržište, bilo bi mi drago da netko uspije i zaradi. TEF sa svog stajališta bira najbrže i najjeftinije rješenje da očisti teren koji ima u vlasništvu. Naš osnovni uvjet ovog trenutka je da potencijalni poslovni partneri materijal u što kraćem roku transportiraju o svom trošku.

    Prema tome, Grad Šibenik ne može nikako više profitirati na troski?

    Možda bi mogao da riskira na tržištu, no tako Grad puno više gubi odgađanjem sanacije i valorizacije zemljišta, nego što bi mogao dobiti eventualnom povećanom vrijednošću troske. Za Grad Šibenik je najvažnije da se zemljište TEF-a stavi što prije u funkciju, a jedan od preduvjeta je čišćenje od troske i od opasnog otpada.

    Država je napokon odobrila potrebnih 10 milijuna kuna za završetak sanacije opasnog otpada. Da li je na ovaj način ispravljena svojevrsna nepravda spram Šibenika, jer za vrijeme HDZ-a TEF nije ušao na popis sanacije crnih točaka na Jadranu?

    Tu mogu samo sučeliti dvije argumentacije, jer sam imao prilike čuti i jednu i drugu. Sa stajališta građana Šibenika, u jednom od dokumenata, u programu gospodarenja otpadom, TEF je naveden kao jedna od crnih točaka koje bi trebalo sanirati. S druge strane, u drugom dokumentu, u Strategiji gospodarenja otpadom, TEF-a nema. Izostavljen je vjerojatno greškom zakonodavca, što je napravljeno u vrijeme vlade Ive Sanadera, jer se strategija odnosi na razdoblje od 2007. do 2015. godine. S druge strane, kada se predstavnike države pita zašto je RH o svom trošku sanirala Bakar i Obrovac, a ne i TEF, odgovor je jednostavan: Bakar i Obrovac su državno vlasništvo, a temeljno je načelo da vlasnik snosi trošak sanacije. Oni su, dakle, Gradu prepustili teren, korist od prodaje će imati Grad, pa je, po njihovom viđenju, logično da troškove pripreme za prodaju snosi Grad.

    Koliko smo gradskog novca izgubili i da li je to bilo nužno?

    Na sanaciju smo dosad potrošili 16 milijuna kuna novca kojeg je TEF dobio kao beskamatni zajam i koji će se prema sadašnjem ugovoru trebati vratiti iz prodaje zemljišta TEF-a, kako je predviđeno u kreditnom ugovoru s Fondom. Nadam se da će 10 milijuna kuna biti dovoljno za završetak sanacije, što će ovisiti o tehnologiji.

    Različita su mišljenja o štetnosti opasnog otpada. Jedni preporučuju spaljivanje, a drugi odlaganje na Bikarcu. Kako će izgledati završetak sanacije?

    Tu zaista dolazi do razlike u studijama koje tretiraju ovu problematiku. Za dio materijala zagađen PAH-ovima s preko 1000 mg/kg u svim dosadašnjim studijama predviđena termička obrada. To uopće nije sporno, pa će tih 5 tisuća kubika materijala zagađenog s preko 1000 PAH-ova biti tako i riješeno. Postoje tri tvrtke u Hrvatskoj koje imaju dozvolu za ovaj oblik zbrinjavanja, a posao će dobiti najpovoljnija ponuda na javnom natječaju, koji će biti raspisan vrlo brzo. Na lanjskom natječaju najjeftinija ponuda iznosila je nešto preko 6 milijuna kuna s PDV-om, a hoće li se to mijenjati s obzirom na promjene cijena energenata, vidjet ćemo, nadam se, vrlo brzo. Materijal zagađen od 100 do tisuću PAH-ova prema Studiji utjecaja na okoliš, može se koristiti kao međuodlagališni sloj na komunalnom odlagalištu, a prema Dopuni Programa sanacije može se i termički obraditi. Sa stajališta TEF-a, bila bi povoljnija prva varijanta, no još moramo usuglasiti tumačenja. Najvažnije je prostor sanirati, jer najgore je ovo što sad imamo, a to je korištenje sanacije kao opravdanja za status quo. Nakon svega, pitam se da li bi bilo bolje da smo i prije provođenja sanacije potražili investitora za ovaj prostor, koji bi u sklopu nekog svog projekta sam sanirao teren. Tada bi se stvari možda i racionalnije odvijale.

    Primjer s bivšom tvornicom Ivanal u Lozovcu pokazao je da ni to nije jednostavno. Vlasnik tvornice, Marko Ivanović godinama bezuspješno pokušava pronaći investitora, a čak je tražio i pomoć države u saniranju opasnog mulja.

    Nije svako zemljište jednako atraktivno. Ovo je, usudio bih se reći, 270 tisuća kvadratnih metara najatraktivnijeg zemljišta na istočnoj obali Jadrana, vlasnički objedinjenih, s kilometar i pol obale, pet minuta hoda od šibenske katedrale. Teško mi je povjerovati da nema onih koji bi bili zainteresirani preuzeti to zemljište, a u samoj vrijednosti zemljišta, sanacija je samo kap u moru, jer za provođenje razvojnih projekata na ovom prostoru potrebna su bitno veća sredstva od onih za sanaciju.

    No, godinama se javljaju zainteresirani investitori. Šibenski tjednik je nedavno pisao o posjeti turističkog poduzetnika Gorana Štroka, spominjali su se inozemni fondovi i dr. Zašto to nikom nije dosad palo na pamet?

    Teško je reći. Moj odnos s potencijalnim investitorima je vrlo jednostavan – informiram ih o svemu što ih zanima o TEF-u, a nakon toga ukoliko su zainteresirani za daljnje kontakte, povežem s gradskom upravom kao predstavnicima vlasnika. Nije ih puno bilo, ali su se pojavljivali i raspitivali. Čini mi se da je sve ovo vrijeme cijela priča o TEF-u pogrešno bila fokusirana na sanaciju. To je dio koji je trebalo rješavati u hodu, a mi od sanacije već petnaest godina pravimo glavnu priču u TEF-u. No, to je trebalo drukčije postaviti još u vrijeme zatvaranja tvornice, a sad je kasno za mijenjanje koncepta.

    Ne zanimaju me HDZ-ova mjerenja na Banju

    Županijske vlasti na čelu sa županom Goranom Paukom najavile su da će na plaži Banj obaviti dodatna mjerenja na PAH ugljikovodike, fenole, mineralna ulja. Jesu li išta poduzeli, imate li kakva saznanja o tome?

    O tome nemam informacija, a o samom Banju sam već i previše puta rekao što mislim. Tvrdnje o onečišćenju Banja su ili neozbiljne ili zlonamjerne. Ako je ovog trenutka netko imao priliku steći uvid u stanje okoliša i Banja i cjelokupnog prostora TEF-a, onda sam to ja, a budite sigurni da zdravlje svoje djece, koja redovito uživaju u kupanju na gradskoj plaži, ne bih riskirao u svrhu političke promidžbe. Kupanje na Banju je potpuno bezopasno i ne želim više o tome govoriti.

      Budućim projektima na TEF-u upravljat će zajednička tvrtka

    Temeljem štete koju je pretrpio u postupku zatvaranja TEF-a, Šibenik od države sada može tražiti da mu se dio dugova koje ima prema državi otpiše, ali stvari su takve da nismo u mogućnosti na nečem inzistirati. Ugovori su takvi da mi imamo obaveze, a sve ostalo je stvar dobre volje države koliko će nam je spremna izaći u susret. Posljednje dvije godine, pokušavamo pronaći rješenje koje bi nastojalo spriječiti raspačavanje TEF-a, da se ne prodaju dijelovi zemljišta kako bi se vratio dug. Jedna od ideja je da se udio države riješi na način da ona uđe u udio vlasništva u zajedničkoj tvrtki. Prema procjeni, zemljište je ovog trenutka dva puta vrjednije od obveza, pa bi Grad Šibenik vjerojatno mogao zadržati većinski udio u tvrtki koja bi upravljala terenom. Zajednička tvrtka bi razvijala buduće investicije, a zemljište u tom slučaju ne bi bilo nužno prodavati privatnom investitoru, već bi se kao model razvijanja projekta moglo koristiti davanje koncesije, prava građenja ili joint-venture s privatnim investitorima. To su sve teme koje uskoro treba otvoriti. U svakom slučaju, mislim da treba nastojati postići da ne dođe do cijepanja zemljišta, već da se taj prostor aktivira i stavi u funkciju rješavanja glavnog problema grada Šibenika, a to je gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

    Oko hipoteke na TEF-u država će preuzeti pregovore s INA-om

    Sto postotni vlasnik zemljišta je TEF, koji je u stopostotnom vlasništvu Grada Šibenika. U toj horizontali, Grad Šibenik je potpuni tehnički vlasnik i kada bi mogli vjerovnike isplatiti sa 130 milijuna kuna, vlasništvo bi bilo potpuno čisto. Najveći dio duga od 80 milijuna kuna je državni, nastao je zbog sanacije, razgradnje tvornice itd. Najproblematičniji je dug od 40 mil kuna INA-i, čiji će interese biti puno teže uskladiti s državnima i gradskima. Zbog toga želimo da pregovore oko odnosa s INA-om vodi država, koji će pokušati naći način kako da preuzme INA-in dug. Još se čeka uspostavljanje novih odnosa u upravnom odboru INA-e.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...