On smatra da je znanstvena fantastika ‘užasno’ zabavna za pisati. Ići će toliko daleko pa će pisanje SF-a nazvati pitanjem mentalne gimnastike. On je voditelj i urednik kultne televizijske emisije ‘Na rubu znanosti’, neokrunjeni kralj hrvatske pseudoznanosti – Krešimir Mišak. Pričati s ‘likom’ kakav je Mišak nije jednostavno jer samo razmišljate jeste li dobro shvatili što je pjesnik htio reći. Unatoč tomu, njegove promocije nikad ne prođu nezapaženo.
Mišak je uspio nešto što nikad nitko prije njega nije – na njegovu promociju u knjižari ‘Matica’ Šibenčani su stigli čak petnaest minuta ranije (ne kasnije, kako to inače biva) i tražila se sjedalica više (čak je i ‘zakutna’ Ulica Ivana Pribislavića bila premala da bi stali svi koji su ga htjeli čuti).
PITANJA PRIRODE STVARNOSTI
– Obično bude dosta ljudi. Evo, sad sam bio u Požegi, Buzetu, Labinu, Banja Luci… Koliko ima mjesta, toliko ih stane, pa još 150, 200 ili 250 ljudi ostane vani. To bi, recimo, bilo nekakvo nepisano pravilo. Zna ih biti i po 400 ili 500, a zna se dogoditi i da ih bude 50-ak, no to ovisi o mjestu, knjižari, godišnjem dobu – priča nam Mišak, nimalo iznenađen odazivom Šibenčana koji su ga stigli poslušati. Mišak je putovao Hrvatskom i šire u sklopu obilježavanja manifestacije ‘Mjesec hrvatske knjige’, a u Šibeniku je predstavio neke od svojih naslova poput ‘Telepatija i telekineza’, ‘Svjetla na nebu’, ‘Sve piše u novinama (…a nešto i ne)’ ili, pak, zadnji u nizu naslova ‘Putovati kroz vrijeme? Zašto ne!’. Znanstvena fantastika, SF, pseudoznanost ili kako je god nazvali tema je od koje Mišak ne odustaje već dugi niz godina, a kojom intrigira veliki broj televizijskih gledatelja ili ljubitelja pisane riječi, a neki ga, pak, poznaju i kao nekadašnjeg člana benda Fantomi, te danas kao frontmana grupe Hakuna Matata. Zainteresiranost velikog broja auditorija objašnjava na sljedeći način.
– To što publika dolazi u velikom broju ima veze s dvije stvari. Prvo, činjenica je da među ljudima postoji veliki interes za pitanja prirode stvarnosti. Drugo, u emisiji sam se doticao upravo takvih tema. Stoga, publika dolazi, ne samo zbog knjige, nego i zbog onog što im je televizija prije toga pružila na istu temu. Drugim riječima, dođu zbog neke vrste informiranosti, poznatosti – objašnjava poznato lice s malih ekrana.
TKO JE VAŽNIJI – ŽICA ILI STRUJA
Kao netko tko je privržen pseudoznanosti, Mišak je uvjeren ‘da se svijet ne odvija izvana prema unutra, nego iznutra prema vani’, pa dodaje i to da su istog svijesni mnogi njegovi ‘sljedbenici’. Upravo zbog velikog broja ljudi koji prate njegov rad nije na odmet zaključiti kako je Mišak s vremenom postao svojevrsna ikona alternativnog dijela hrvatske publike, a skroman kakav jest, evo kako on to vidi:
– Čini mi se da je to više stvar onog ‘koliko je žica zaslužna što kroz nju ide struja’. Mislim da ćeš obratiti pažnju na žicu i sve te stvari, ali na kraju se sve svodi na temu, odnosno na struju koja ide kroz tu žicu.
Pa sad – tko je shvatio, shvatio je. Bit će još toga s potpisom Mišakova pera koje popravlja sadašnji, kako kaže, deficit srodnih tema.
