Dolačani već danima sa strepnjom gledaju u nebo. Više ne strepe samo od kiše zbog koje im poplave podrumi i prizemlja kuća, već ih brine i mjesečina koja donese plimu, a s njom i glavobolju. Vlasnici kafića, već naviknuti na nepogode, pripremili su brane, a domaćinstva se na sve načine pokušavaju obraniti od naviruće vode, ali svi njihovi napori su uzaludni. Dolačani su svjesni da problem plavljenja Doca može riješiti samo veliki projekt sanacije tog dijela šibenske obale, skup i dugotrajan, ali efikasan. U šibenskoj gradskoj upravi na probleme Dolačana – šute. Tako je već punih 20 godina. Iz šibenske gradske uprave nisu nam znali odgovoriti niti razmatraju li mogućnost da se nekakav veliki projekt kojim bi se građevinski obuhvatila obala duž Doca, te dugoročno riješio problem plavljenja dolačkih podruma, kandidira na neki od europskih fondova.
– Pročelnik Josip Živković je na službenom putu – uputila nas je u aktualnosti iz gradske uprave nova gradska pročelnica Ureda Gradonačelnika Ivana Bujas Rupić.
Rješenje Gradu nude iz Županijske lučke uprave. Tvrde kako su razgovarali sa stručnjacima, iznjedrili rješenje koje bi zaustavilo plavljenje u Docu, ali apeliraju kako takav projekt ne mogu riješiti sami, već isključivo uz pomoć Grada Šibenika.
TEHNIČKA RJEŠENJA POSTOJE
– Tehnička rješenja postoje. Najprije treba napraviti određena stručna ispitivanje prodora vode u kopno, odnosno, odrediti s koje dubine i kojim intenzitetom voda izvire na površinu. Tada bi se, dužinom najkritičnijeg dijela rive koji učestalo plavi trebali iskopati kanali dubine četiri do pet metara, koji bi se popunili pločama geotekstila s prefabriciranim betonom. Geotekstil bi služio kao brana, zadržavao bi strukturu nasipa, ali i većinu vode. Manji dio vode koji bi ipak prodro otjecao bi u kanal, iskopan do tih ploča, te bi se dvjema pumpama ispumpavao nazad u more – kaže Nebojša Makarin, rukovoditelj tehničko-operativnih poslova Županijske lučke uprave.
Zasad nema procjene o tome koliko bi to koštalo. Trebalo bi vidjeti s kojih kota voda ulazi, te koliki je dio rive problematičan. No, činjenica je, veli Makarin, da projekt lokalni čimbenici ne bi mogli riješiti sami. Dakako, sve ovo podrazumijeva da su svi dolački objekti spojeni na gradski kolektor. Ova metoda, doduše, ne bi mogla riješiti problem mulića u dolačkom ‘mandroču’, već bi u tom slučaju trebalo posezati za klasičnim podizanjem mulića na višu nadmorsku visinu, zaključuje Makarin. Županijska lučka uprava o takvoj investiciji može razmišljati jedino u dogovoru s Gradom Šibenikom, ukoliko iz gradske uprave pristanu proširiti lučko područje od topova do uvale Pekovac.
Šibenske gradske čelnike upitali smo jesu li upoznati s ovim tehničkim rješenjem, te razmatraju li mogućnost da konkretno ugradnju takvog sustava financiraju europskim novcem, no opet nismo dobili konkretan odgovor.
– Na konkretno i vrlo kompleksno pitanje ne možemo vam odmah odgovoriti, osim toga pročelnik je na službenom putu. Za ovu problematiku trebate nam je dati malo vremena – kazala je Ivana Bujas Rupić, pročelnica Ureda gradonačelnika. Treba ovdje kazati kako je pročelnik Živković za Šibenski tjednik ovaj problem komentirao prije mjesec dana ali ni tada nije konkretno odgovorio na pitanje postoji li uopće plan eventualne investicije u sanaciju obale.
IZ GRADA NEDOREČENI
– Grad Šibenik nema ovlasti izvoditi radove na privatnim objektima, pa tako ne možemo riješiti ni problem hidroizolacije podruma i kafića. To ne znači da sjedimo skrštenih ruku. Iz Vodovoda i odvodnje su kontaktirali vlasnike objekata koji su imali probleme, te su im ponudili rješenje za problem povrata fekalnih voda kroz spojeve objekata. Radovi su već izvršeni na nekoliko objekata, a radovi na ostalim objektima počinju sada – odgovorio je tada Josip Živković. Istaknuo je da će se u okviru istih radova, pojačati kapacitet instalacija oborinske odvodnje kroz postavljanje slivnika na potezu Jedriličarski klub ‘Val’- kafić ‘Domald’. Na spomenutoj trasi postavit će se nove cijevi s većim promjerom kako bi se omogućila lakša protočnost nadolazeće vode, te kako bi se rasteretilo postojeće šahtove, kazao je Živković, zaključivši sljedeće:
– Poplave koje se događaju uslijed velikih plima ne mogu se spriječiti. Naime, temelji i prizemlja pojedinih građevina koje su sagrađene na tom dijelu grada nalaze se ispod razine mora, zbog čega se i događa prodiranje većih količina morske vode za plimnih valova. Kad bi Grad i podigao šetnicu na mnogo višu razinu, takav se problem ne bi riješio zbog zakona spojenih posuda (fizikalni zakon). A, prema tom zakonu, razina morske vode i razina vode u podrumima će biti jednake, neovisno o visini rive – obrazložio je pročelnik.
