Šverceri, pretjeran izlov i previsoka cijena goriva uništavaju već godinama hrvatske ribare. Sve ih je manje, tako se samo mjesec dana nakon svečanog otvorenja novo prekrcajno mjesto za ribarice u Rogoznici vrijedno 3,6 milijuna kuna pretvorilo u mrtvi vez. Nekolicina ribara je bankrotirala, dok još uvijek radi tek jedan veliki ribarski obrt s koćaricom te četiri, pet manjih ribara s plivaricama. Svi oni jedva preživljavaju zbog visokih cijena goriva, neisplaćivanja državnih poticaja i crnog tržišta.
– Šverceri nas uništavaju. Njihova cijena ribe je gotovo 40 posto manja jer ne plaćaju porez i ne zapošljavaju ljude. Dođu na tržnicu s tri, četiri kašete ribe ulovljene štapom, sve brzo rasprodaju, a inspektori ne rade ništa, nego umjesto njih gnjave nas – požalio se jedan od ribara, zamolivši nas za anonimnost.
Ribari ističu kako im država nudi gorivo pod apsurdnim uvjetima. Naime, umjesto da ribari odmah plate povlaštenu, jeftiniju cijenu plavog dizela, oni kupuju gorivo po punoj cijeni, te svake godine čekaju povrat olakšica na račun. Nekim ribarima država je trenutno dužna preko 200 tisuća kuna poticaja za gorivo i tržišnih kompenzacija za prodani ulov. Ističu kako im ni novi vez ne koristi previše, jer nema struje ni vode, koja je ribarima potrebna.
NEMA POMOĆI
– Odustali smo od toga da tražimo pomoć, jer kod institucija ne možeš dobiti ni savjet. Da država redovito isplaćuje poticaje još bismo mogli nekako raditi, ovako je pitanje vremena kada ćemo staviti ključ u bravu – žale se rogoznički ribari.
Da ribari postepeno propadaju, potvrđuje Robert Popov, predsjednik ribarske zadruge Adria iz Tribunja. Zahvaljujući dobro organiziranoj logistici, u Tribunju još nema pravih naznaka krize. Tamošnjih 40 profesionalnih ribara još uvijek preživljava, no pitanje je koliko dugo.
– Sve ide prema tome da će država morati mijenjati generalnu politiku i ograničiti izlov ribe. Mi smo predložili smanjivanje broja brodova, jer nam se ulov višestruko smanjio. Održivi ribolov je jedino rješenje – smatra Popov.
Dok se rogoznički ribari žale na neisplatu državnih poticaja, Popov kaže kako su upravo poticaji djelomično upropastili ribarsko tržište.
– Isplata poticaja je napravila nered, jer je u ribarstvo privukla ljude, trgovce koji su kupovali mahnito opremu, brodove. Zatim su otkupljivali ribu na crno, čak su je u dogovoru s talijanskim ribarima uvozili, sve kako bi si podignuli kvotu izlova i dobili što više poticaja od države. Dok prosječan ribar uspije dobiti maksimalno 200-300 tisuća kuna godišnje, takvi trgovci su uspijevali izvući i po 1,5 milijuna kuna državnih potpora. To nas je uništilo – ističe Popov.
SVE MANJE RIBE
Pripreme za otvaranje tribunjske veletržnice ribom su pri kraju, te se ribari nadaju da će se održati na tržištu. Da poticaji nisu presudni za hrvatske ribare, smatra nekadašnji predsjednik Sindikata ribara Hrvatske Petar Baranović, a danas saborski zastupnik HNS-a. Kaže kako je kriza u hrvatskom ribarstvu započela puno ranije.
– Još prije desetak godina počeli smo primjećivati prve naznake osiromašenja ribolovnog fonda. Uz to, cijene goriva su podivljale svugdje u svijetu, to je globalni problem – kaže Baranović i dodaje kako je na državnoj razini napravljen gospodarski promašaj s neadekvatnom primjenom ZERP-a, zbog čega smo propustili zaštititi ribolovno područje.
– Ulov se sveo na trećinu onog što smo lovili prije nekoliko godina – dodaje Baranović.
Ističe kako je poticaje za ribare država uvela tek prije nekoliko godina i dosad ih je isplaćivala sa zakašnjenjem. Zbog toga poticaji nisu ključni u cijeloj priči, već očuvanje ribolovnog fonda, zaključuje Baranović i dodaje da će unatoč nedostatku novca u proračunu, poticaji biti islaćivani kao i dosad. Vladan Bojić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske, u dnevnim medijima je isticao bojazan da ribari uskoro neće dobiti ništa. Posljednja razlika u cijeni goriva isplaćena je za period do 15. travnja. Dugovi samo rastu, a istovremeno zbog njihovih dugova država ribarima zatvara obrte i firme. I dok ribari procjenjuju da im država duguje gotovo 100 milijuna kuna, u ministarstvu tvrde da su dugovi puno manji, te da će biti isplaćeni, ali se ne zna kada.
