Uz bunje Samograd na Žirju i Rašin stan kod Vodica, na listi hrvatskih zaštićenih spomenika kulture od 2008. godine je i najstarija hrvatska bunja – Šuplja gromila u Bilicama.
Slovenski arhitekt i ljubitelj suhozida Borut Juvanec ju je u znanstvenom časopisu ‘Prostor’ stavio uz bok s najstarijim i najpoznatijim takvim građevinama u Rusiji, Gruziji, te pokrajini Pugllia u Italiji (građene su u vremenu od 3. do 11. stoljeća). Bilička bunja je posebna i po tome što nije služila samo kao zaklon pastirima i za ostavu alata, već je riječ o građevini u kojoj se vjerojatno živjelo. Četvrtastog tlocrta, iznutra je veličine 3,5 za 1,8 metara, a visina zidova je tek jedan metar. Pod je taracan neobrađenim pločama, ima udubinu u zidu kao ormarić.
HAJDUČKO ZDANJE
Kako bi ova građevina bila dostupna široj javnosti, te turistima avanturistima, Općina Bilice raskrčila je teren, odnosno prilaz bunji jer je zbog makije i krša dugo godina bila nedostupna.
Arhitekt, konzervator i fotograf Ćiril Iveković prvi put bunju u Bilicama spominje 1925. godine te navodi kako narodna predaja kaže da su ju sagradili hajduci. Jedno je sigurno – ova građevina bila je rad profesionalca koji je znao mnogo o konstrukciji i estetici gradnje.
Izgradnja biličke bunje, inače, bila je uvjetovana obiljem kamena u kraškom podneblju koje oskudijeva drvom. Bunje se grade od neobrađenog kamena sakupljenog na okolnom terenu, koji se slaže tehnikom suhozida (bez ikakvog vezivnog sredstva).
BUNJE U FRANCUSKOJ
Slične građevine srećemo i u Francuskoj, posebno u Provansi, pod nazivima cabanes i borie, a u Španjolskoj Kataloniji pod nazivom barracas. U talijanskoj pokrajini Liguriji to su casella, casela, casellone, cabanna, supenna, tana i casui. U nas su se bunje gradile isključivo na primorskom – obalnom i otočnom – kršu, i to ne posvuda, a negdje posebno obilno. Najrazvijeniji oblik takve poljske kućice kružne osnove s kamenom pseudokupolom, a ujedno i najintenzivniju izgradnju, nalazimo u Istri. Kažimo na koncu kako se zgrada okrugle osnove, pokrivena kupolom, razvijala u srednjem vijeku i kasnije u većim, osobito crkvenim građevinama.
foto: ilustracija
