U Šibeniku kao i u ostatku Hrvatske, 99 posto ulica nosi ime po nekom znamenitom muškarcu koji je svojim djelovanjem zadužio Šibenik, Hrvatsku ili svijet. Od oko 105 ulica u Krešimirovu gradu tek četiri nose žensko ime: Ulica Kraljice Jelene, Ulica Ruže Vukman, Ulica Sv. Luce, te Ulica Majke Klare Žižić. Ova će činjenica u vrijeme kada obilježavamo Međunarodni dan žena, još jednom ukazati na to da je ulica u Šibeniku još uvijek muškog roda i da diskriminacija, htjeli to priznati ili ne, još uvijek postoji.
NEMA ŽENSKIH IMENA
– Niti jedna škola, osnovna ili srednja u gradu ne nosi žensko ime. Čak niti jedna institucija nema žensko ime. Zar to nije sramotno? Prije nekoliko godina borila sam se da najviša ulica na Meterizama dobije ime po prerano preminuloj novinarki Ani Rukavini, prijedlog nije usvojen. Umjesto toga, Gradsko vijeće odlučilo je zapušteni dio grada, nekadašnje okupljalište narkomana, proglasiti perivojem te mu dodijeliti ime Ane Rukavine. Još me srce boli zbog toga. Ni aktualni saziv Gradskog vijeća nije ništa bolji. Nadali smo se da će naša pjesnikinja Vesna Parun dobiti ulicu, ali ništa od toga. Zar to nije čista diskriminacija žena na šibenskim ulicama – pita se Ana Milovac, predsjednica kluba žena HSS-a ‘Hrvatsko srce’ Šibensko-kninske županije.
Da situacija bude gora, šibensko Gradsko vijeće u protekle četiri godine nije ni osnovalo Odbor za razvoj mjesne samouprave koji bi ujedno odlučivao, odnosno predlagao Vijeću imenovanja ili preimenovanja ulica i trgova.
– Gradsko vijeće nije imenovalo predmetni Odbor iz razloga što je Statutom propisano da pojedini član vijeća može biti član najviše tri Odbora, a svi vijećnici nisu željeli sudjelovati u radu Odbora – pojasnila nam je Valentina Meić, tajnica Gradskog vijeća. Istraživanja i statistike pokazuju da su žene danas samo formalno pravno ravnopravne s muškarcima, stvarni život i praksa govore da su razlike goleme. Osjetne su i u plaćama.
LOŠIJI POLOŽAJ ŽENA
Posljednje istraživanje govori da žene zarađuju 10,6 posto manje u odnosu na jači spol. Za razliku od muškaraca, žene češće rade na crno, a ako i imaju ugovor, loše je koncipiran, i više su spolno uznemiravane. I dalje čine većinu nezaposlenih i češće su žrtve nasilja.
Iako se situacija mijenja u korist žena, i danas istraživanja ponašanja mladih pokazuju da dvije trećine kućnih poslova obavljaju žene, a poslovi mladića odnose se u većem postotku (60 posto) samo na ‘muške poslove’, i to najčešće samo na dva, brigu o automobilu i sitne popravke.
Prvi Dan žena proslavljen 1909.
Dana, 8. ožujka slavi se Međunarodni dan žena, odnosno ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena. Mnoge zapadne zemlje ovaj dan prestaju slaviti 1930. godine zato što su ga povezivali s komunizmom. Šezdesetih godina prošlog stoljeća ponovno su ga počele slaviti feministice, a 1975., UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena
