– Opet se sprema kiša, hoće li pasti ili ne? Da se kladimo? – pita u šali 25-godišnjak koji se liječi od ovisnosti o kockanju. Da je kockar – ne skriva. Sve je počelo u društvu, kaže, kada je imao 15 godina.
– Često smo posjećivali kladionicu. Prvo pomalo, pa jednom tjedno, pa svaki dan, dok nisam prešao na aparate po dva-tri dana bez prestanka i ustajanja. Casino je postala moja druga kuća, a strast prema kocki je bila jača od bilo čega – prisjeća se mladić. Ponekad je, navodi, istovremeno bio dužan na pet-šest strana. Dobio je, nastavlja, mnogo batina, prijetnji, utjerivači su počeli dolaziti kod njegovih roditelja, da ih maltretiraju tražeći novac…
Nažalost, sve više mladih danas ulazi u pakao kockanja. Klađenje i kockanje danas prerastaju u ozbiljan medicinski problem. Kockaju se i klade svi – maloljetnici, studenti, žene, muškarci, pa čak i starci. Na svakom koraku nam se nude igre Lotto, Bingo, Keno, Joker, ili sve popularnije eSrećke, Eci peci zec, Na sedmom nebu, Kružić križić i ostale lukavo umotane vesele igre u kojima se ulaže novac za dobitak. Prema podatcima ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, alkoholu i drogama među učenicima) 13 posto dječaka u Zagrebu najmanje jednom puta tjedno provodi vrijeme uz automate za novac, a isti problem s visokim brojem dječaka koji kockaju prije par godina naveden je u ‘Slici zdravlja Šibensko-kninske županije’, te je posebno istaknut u Kninu. Evo što o ovom problemu kažu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
KLASIČNA LUTRIJA
– Sukladno rezultatima jednog od rijetko provedenih istraživanja, gotovo svaki drugi stanovnik naše zemlje stariji od 15 godina uključen je u neki od oblika klasične lutrije, a svaki treći sudjeluje u nagradnim igrama vezanim na kupovinu pojedinih proizvoda ili kupnju kod pojedinih prodavača. Četvrtina pučanstva igra nagradne igre u tiskovinama, a svaki sedmi stanovnik se kladi. Tek nešto više od trećine našeg pučanstva starijeg od 15 godina uopće se ne bavi nijednim od oblika igara na sreću. No, iako većina pučanstva igra, kocka i kladi se, najveći dio njih čini to prilično ili, pak, više nego rijetko – kazala je dr. Iva Pejnović Franelić, specijalist školske medicine pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Otkriva da u Hrvatskoj ne postoji sustavno praćenje poremećaja nastalih uslijed kockanja ili igranja igara na sreću, pa se ne može ni procjenjivati koliki je ukupni broj ovisnika o kocki. Doduše, neki stručnjaci procjenjuju da se čak 400.000 Hrvata kladi svaki dan, a za čak 50.000 smatra se da su patoloških ovisnici.
– Laka dostupnost i raznolikost načina ‘igranja na sreću’ kojima su djeca i mladež izloženi utječe na povećanje broja onih koji će stjecati naviku takvog oblika zabave. Ukratko, veliki rizik je da se baš iz te kategorije regrutira sve više onih koji su rizični za razvoj ovisnosti. Put prema kompulzivnom igranju je obično pokrenut prvim ozbiljnim dobitkom. Mladići su općenito više skloni svim oblicima kockanja i klađenja, osim igranju lutrije odnosno lota, gdje među spolovima nema razlike – pojašnjava dr. Iva Pejnović Franelić. Iako je zakonom zabranjeno kockanje za mlađe od 18 godina, danas bar nije teško naći odraslu osobu koja je spremna prekršiti zakon, a zakon se krši. Osim toga, internetom se možete kladiti doslovno na sve sportske događaje u bilo kojem kutku svijeta. Nitko se ne hvali gubitkom, već dobitkom. Što radi šibenska policija po ovom problemu?
– Ukoliko policija zateče maloljetne osobe u sportskim kladionicama, automat klubovima, cazinu i drugim mjesnima gdje su eventualno radi klađenja, nakon utvrđivanja njihova identiteta o tome obavještava Ministarstvo financija, koje dalje postupa sukladno odredbama Zakona – rekla nam je Marica Kosor, glasnogovornica PU šibensko-kninske.
S obzirom da se problem kocke kasno primijeti i obzirom da se na vrijeme ne prepoznaju upozorenja potrebna je i rana edukacija.
PROMJENA STAVOVA
– S obzirom da je to prihvaćen oblik zabave, važno je pripremiti mlade na odgovorno ponašanje. Preventivne akcije treba započeti rano, još u osnovnoj školi, a trebaju uključivati sposobnost usvajanja vještina, poboljšanje učinkovitog suočavanja i prilagodljivog ponašanja. Potrebno je istaknuti promjenu stavova, povećati znanje vezano uz klađenje, pomoći modificirati pogrešne spoznaje, jačati vještine rješavanja problema – zaključuje dr. Iva Pejnović Franelić. I saborski zastupnici su složni – igre na sreću velika su prijetnja mladima i izvor ovisnosti o kocki. Međutim, krajem prosinca prošle godine zaustavljena je procedura donošenja Zakona o zabavnim i posebnim automatima za igru. Malo je poznato da u Hrvatskoj cvijeta upravo Industrija zabavnih igara poput video igara, biljara, pikada, stolnog nogometa te da je u njoj zaposleno 800 osoba. Tijekom pretprošle godine Hrvati su u kladionicama ostavili 4,69 milijardi kuna, što je 1.093 kune po glavi stanovnika, a samo u prvih šest mjeseci prošle godine 2,64 milijarde kuna.
ŠIBENIK NEKOLIKO SLUČAJEVA GODIŠNJE
Raspitali smo se koliko problematičnih kockara ima grad Šibenik i koliko ih potraži pomoć na odjelu psihijatrije Opće bolnice Šibenik.
– Ne javljaju se baš često. Naime, to postoji kao problem, ali će se rijetko sam ovisnik o kocki javiti na liječenje. Nekad ga obitelj nastoji motivirati i nagovoriti i najčešće se događa da se upravo obitelj dolazi raspitati što da radi s takvom osobom, i to kad su već nastupile ozbiljne financijske teškoće i kad su znatno narušeni obiteljski odnosi. Ali sve skupa nema toga puno, možda par slučajeva godišnje. U odnosu na sve druge probleme zbog kojih dolaze ljudi, to je mali broj. Onima koji se odluče na liječenje, pomaže se savjetodavnim, psihosocijalnim i psihoterapijskim pristupom – otkriva dr. Vlatka Novak, voditeljica odjela za psihijatriju.
KOCKANJE ZBOG UZBUĐENJA I DOSADE
– Najveći rizik razvoja ovisnosti o kockanju među sveukupnim pučanstvom ima dobna skupina mlađih ljudi u dobi od 18. do 25. godina. Neki kockaju da bi se obogatili i zaradili, drugi da bi se zabavili i dobro proveli, treći jer se u igri osjećaju dobro, to ih uzbuđuje, smanjuju dosadu, da bi se družili s prijateljima, a četvrti da bi pobjegli od životnih problema i zaboravili, jer se riskirajući osjećaju moćnima i snažnima – kazala je Iva Pejnović Franelić, dr. med. Specijalist školske medicine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
SFRJ IMALA ZABRANU KOCKANJA
Zanimljiv je podatak da je građanima SFRJ u razdoblju od 1945. do 1990. godine ulazak u casino, a time i sudjelovanje u igrama na sreću koje se tamo organiziraju, bilo zabranjeno.
Stjecanjem državne suverenosti i neovisnosti 1991. godine, samostalnost stječe i Lutrija Hrvatske koja ubrzo mijenja naziv u Hrvatska Lutrija. Danas u Republici Hrvatskoj radi 206 automat klubova, 16 casina, 9 kladionica i jedna lutrijska organizacija. Nema niti jedne djelatnosti u nas koja je u posljednjih dvadeset godina doživjela tako nagli, možemo slobodno reći eksplozivni rast kao što je to kockanje.
