Vijeće Europe, Europski institut za očuvanje kulturne baštine, ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) – Međunarodno vijeće za spomenike, spomeničku baštinu i lokalitete sa sjedištem u Parizu, važne europske i svjetske institucije za kulturu, dobile su prije mjesec dana prijavu o devastaciji u najgrubljem obliku šibenske tvrđave sv. Mihovila – zaštićenog spomenika kulture.
Svim relevantnim europskim i svjetskim institucijama prijavu je poslala arheologinja Tijana Jurković, držeći kako je devastacija vrijedne srednjovjekovne utvrde počinjena prilikom radova na izgradnji ljetne pozornice. Jurković je za Šibenski tjednik potvrdila kako je prijavu poslala, govoreći kako ‘kao osoba iz struke nisam više mogla mirno spavati i sjediti skrštenih ruku zbog saznanja da se na tvrđavi sv. Mihovila provodi klasični kultorocid’. Jedino prihvatljivo, kaže, bilo je sve to prijaviti međunarodnim ustanovama koje brinu za kulturu.
‘TO JE ZA ZGRAŽANJE’
– Iz pariškog sjedišta ICOMOS-a mi je odgovoreno da su o svemu izvijestili Hrvatski nacionalni odbor ICOMOS-a u Zagrebu. Uz ovu svoju prijavu, odaslanu ovim institucijama, priložila sam i fotografije iz unutrašnjosti tvrđave do kojih sam uspjela doći. Nečuveno je i za zgražanje je da su tijekom radova na tri mjesta probijeni srednjevjekovni bedemi iz 13. stoljeća, da je dio unutrašnjosti tvrđave betoniran, te da je, prema mojim saznanjima, na tom mjestu uništeno i nalazište keramike koje datira još iz željeznog doba – kazala nam je arheologinja Tijana Jurković. Podsjetimo kako na tvrđavi sv. Mihovila traju radovi na uređenju ljetne pozornice koje provodi Grad Šibenik, a za taj projekt europski IPA III c fond osigurao je milijun eura bespovratnih sredstava. Hoće li ova prijava naići na odjek u svjetskim institucijama teško je predvidjeti, no neslužbeno doznajemo kako je ova prijava izazvala određene tehničke probleme u provedbi projekta. Navodno su IPA III c fond koji projekt financira i ostala nadležna tijela od Grada tražili obrazloženje prijave Tijane Jurković, te promjenu projekta u dijelu koji se odnosi na nalazište keramike, a ukoliko gradske službe i projektant ne udovolje ovom zahtjevu moglo bi se dogoditi, tvrdi naš izvor iz IPA III c fonda, da Europa preispita svoju odluku o izdašnoj financijskoj donaciji.
Da na šibenskoj tvrđavi problema ima ne kriju niti u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Postoje određeni problemi u provedbi projekta, neodređeno su nam, ali ekspeditivno, odgovorili na naš upit i uputili nas na Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), koja financijski prati ovaj projekt. Odgovor od SAFU do zaključenja ovog broja nismo dobili. No, da se nešto neuobičajeno dešava u projektu uređenja ljetne pozornice na Sv. Mihovilu svjedoči i činjenica da se jedinom čovjeku koji je bio spreman pričati o kulturocidu počinjenom u sklopu radova, a za potrebu projekta, iz Ministarstva kulture uskratio kontakt s medijima.
USKRAĆEN KOMENTAR
Kada je izišla priča o tome kako su na tvrđavi čiji prvi temelji datiraju iz 9. stoljeća, probijeni bedemi i to na tri mjesta, kako bi se otvorili novi ulazi, prvi koji je istupio bio je konzervator Josip Ćuzela. On je javno i jasno optužio investitore, dakle, Grad i izvođače za devastaciju kulturnog dobra koje se stoljećima čuvalo da bi se danas, prilagođavajući se projektu, oskvrnulo. Šibenski tjednik Ministarstvu kulture početkom ožujka, nedugo nakon što je Ćuzela svoje optužbe iznio u javnost, poslao je zahtjev za razgovor s konzervatorom. U dva navrata zvali smo glasnogovornicu ministarstva koja nas je u posljednjem razgovoru uputila da pričekamo još jedan dan, kako u ministarstvu upravo traje sastanak oko te situacije, te kako će nam se javiti najkasnije sutra. Otada je prošlo gotovo tri mjeseca. Ministarstvo, koje je usput govoreći, zaključilo kako se na tvrđavi nije dogodila devastacija, nam do danas nije dalo suglasnost na obavljanje razgovora s konzervatorom Ćuzelom. Može se tek pretpostavljati zašto.
Ante Talijaš
Jelena Devčić
