Slike ili slova na površinama javnog prostora nazivamo grafitima. Ponekad se priznaju kao umjetnički oblik suvremene urbane umjetnosti, a ponekad se smatraju vandalizmom. Međutim, oslikavanje javnih prostora sprejevima u boji, rukom autora koji ima stav i estetski osjećaj, može na specifičan način obogatiti karakter ulice ili prostora u gradu.Grafiti su, u prvom redu, način pokazivanja socijalnih problema, problema općenito ili pokazatelj nečije mašte. U ovom članku posvetit ćemo se samo ovom dijelu-umjetnosti.
Neizostavan su dio suvremene urbane kulture u cijelome svijetu, pa tako i u Šibeniku. Iako u nekim stvarima kaskamo za svijetom i nekoliko desetljeća, ovdje smo, negdje u razini, ako ne i pri samom vrhu, odnosno, ono što možemo vidjeti kod nas, u našem gradu ,sasvim je ‘svjetsko’ i jaaako dobro.Kao jedan od oblika neformalne komunikacije, imaju neobično veliko kulturno značenje. Naravno, ako iziđemo iz okvira poimanja umjetnosti kao odlazaka u kazalište i izlaganja djela u prestižnim ustanovama.
MARGINALIZIRANA LIKOVNA FORMA
Njihovo postojanje mijenja uređenje prostora i suvremenog življenja. Zašto je onda ova likovna forma, prisutna u našem gradu, gurnuta na rub, marginalizirana, izolirana, često osuđivana i neshvaćena? Te ‘škrabotine’, kako ih nazivaju mnogi, većina nije niti vidjela zapravo, a kamoli prepoznala u njima umjetnička djela vrijedna pažnje.
Kakva je situacija u našem gradu, koliko je jaka grafiterska scena i imaju li ti ljudi prostor i potporu da izraze svoju umjetnost? Specifični smo po tome što nikad nismo cijenili to što imamo, a ako netko ima ideja i volje da bi promijenio stvari nabolje, sluha za to, najčešće-nema. Tek kad nam netko izvana prizna rad ili otvori oči pa progledamo, tek onda se hvalimo ‘domaćom proizvodnjom’. Isti je slučaj i s grafitima. Sve je još u razvoju, ali se razvija.
– Grafiterska scena u Šibeniku počela se razvijati krajem 90-ih godina. Iznjedrila je nekoliko kvalitetnih writera. Grad je dosta godina stagnirao, dijelom zbog odlaska mladih na školovanje,dijelom zbog nerazumijevanja gradskih vlasti za njihove potrebe,odnosno legalnim prostorom i zidovima na kojima bi izrazili sebe, bez straha od kaznenih i prekršajnih prijava – pričaju nam grafiteri.
MOTO: ULJEPŠATI, A NE UNIŠTITI PROSTOR
Njihova je umjetnost potisnuta iz užeg centra grada, iz jednog razloga-poštuju kulturnu baštinu i ne oskvrnjuju kulturne objekte. Jer njihov moto nije da unište, već da uljepšaju prostor, samim time i samo življenje. I ne pretjerujemo.
Kod nas, nažalost, crta se po zapuštenim prostorima, vojarnama u okolici grada jer, jednostavno, nema prostora koji bi im se dao na ‘korištenje’ , odnosno , prostora na kojem bi se izrazili.
Šibenik je legalno, skupno organizirano crtanje grafita prvi put dobio 2000. godine na Vidicima (iza škole ). Nakon toga bilo je nekoliko manjih jamova u krugu zgrade Gimnazije. Unatrag nekoliko godina ispred Krešimirova doma crtalo se na gips pločama koje su se prodavale, a novac je darovan u dobrotvorne svrhe. Zadnji grafiti jam održan je prošle godine na Poljani, u suradnji Šibenske udruge mladih, Glazbene udruge Šibenski kanal i udruge P.A.R.K. Kako smo načuli, tijekom ljeta trebao bi biti organiziran jam u kojem bi snage odmjerili hrvatski grafiteri i street artisti na javnim gradskim površinama, a sve u cilju informiranja, upućivanja u taj svijet umjetnosti, ali i da se urede, ožive javne površine i tako uređene uvedu u turističku mapu grada Šibenika.
POVEZATI GRAFITE I TURIZAM?!
Može li grafiterska umjetnost kao takva privući mlade ljude, turiste koji bi ciljano dolazili u Šibenik upravo zbog toga? Možemo li povezati grafite i turizam? Grafiterska umjetnost spremljena u turističku mapu grada privući će,zasigurno, mlađu populaciju. Od svega navedenog dala bi se osmisliti itekako dobra turistička ponuda, a ujedno oplemeniti prazni zidovi i prostori u gradu. Uvijek smo se predstavljali kao grad djece i mladih. Mladima treba prostora da pokažu što znaju. Šteta je da njihov talent propada,da ga nitko ne primijeti. Grad se može oživjeti na stotine načina. I slikom, i pismom. Ali najprije djelovanjem. Dozvolimo i ovim umjetnicima da daju gradu dio sebe. Jer ovdje ima mjesta za sve.
