Zadarski slučaj, kada je pacijentici Hitne pomoći koja je liječnike pozvala zbog dehidracije, intervencija naplaćena 350 kuna, uznemirila je javnost. Zdravstvo je dosad bilo, uvjetno rečeno, besplatno, pa su se mnogi pobojali kako će ubuduće i za liječničku skrb morati masno platiti. Tomislav Jukić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Šibensko-kninske županije uvjerava kako je riječ o sustavu čiji je cilj rasteretiti liječnike hitne pomoći koji većinu intervencija odrade iako nije riječ o hitnoći.
ZA HITNOST NEMA NAKNADE
Službe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć do 6. lipnja djelovale su u sastavu domova zdravlja, no od tog datuma Zavod djeluje kao samostalna ustanova, te je donijela svoje cjenike usluga, navodi Jukić. Budući da je cjenik preuzet od Doma zdravlja Šibenik, a datira iz 2004. godine, trebalo ga je neznatno korigirati, no on postoji i već je neko vrijeme na snazi.
Hitnim pacijentima, upućuje Jukić, neće biti naplaćivane intervencije, no pacijente koji mogu čekati djelatnici Hitne upućivat će liječnicima obiteljske medicine. Ukoliko takvi pacijenti ne žele čekati obiteljskog liječnika, već inzistiraju da ih ‘obrade’ liječnici službe Hitne pomoći, tada će biti upućeni u cjenik usluga koji će morati poštivati, te za pružene usluge platiti predviđeni iznos, navodi Jukić.
RASTEREĆENJE LIJEČNIKA
– Čitav ovaj sustav uveden je kako bi se rasteretili liječnici hitne pomoći koji su, pogotovo ljeti, pod ogromnim pritiskom i to uglavnom zbog slučajeva koji zapravo nemaju hitnost. Zabrinjavajući je podatak, naime, da je od 1,5 milijuna intervencija liječnika Hitne u 2012. godini u Hrvatskoj, čak je 67 posto intervencija u kojima Hitna pomoć nije bila potrebna. Samo u Solarisu, primjerice, dnevno u sezoni imamo oko deset intervencija, a u prosjeku čak je devet zbog posjekotina, uboda na ježince i slično, za što Hitna ne bi trebala uredovati – pojašnjava Jukić, dodajući kako ljudi imaju naviku za svaku sitnicu zvati Hitnu pomoć, no kako treba razlučiti koji je slučaj za Hitnu, a koji nije.
Ovakva navika pacijenata zabilježena je i u ostalim krajevima Hrvatske. Jukić poučava kako su, primjerice, u Labinu, od 868 intervencija Hitne pomoći tijekom 2012. samo dva slučaja bila hitna, a u Dubrovniku u istom periodu od 2.938 intervencija, samo su 322 bile opravdane.
Ljetni tim za A-1
Iako je ljeto počelo, a temperature su već ozbiljno premašile 30 stupnjeva, djelatnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Šibenika nemaju mnogo posla s pacijentima kojima su naškodile vrućine. Ipak, ravnatelj Zavoda Tomislav Jukić očekuje povećanje posla upravo z7bog takvih tegoba.
– Ipak, ove smo se godine pripremili. Od 21. lipnja počinje raditi dodatni tim Hitne pomoći za autocestu A-1 koji će raditi sve do 30. rujna – navodi Jukić.
