Jadrija je dobila novi turistički ured na samom ulazu u omiljeno gradsko kupalište Šibenčana. Investiciju u iznosu od gotovo 100 tisuća kuna podmirila je Turistička zajednica grada Šibenika.
450 PRIVATNIH KREVETA
-Nakon otvorenja ureda na otoku Žirju, a lani u Raslini i Zablaću ovo nam je četvrti turistički ured. Ostalo je još dogodine otvoriti ured na otoku Kapriju i u Zatonu. Na Jadriji postoji oko 450 privatnih kreveta i ona je treća po broju kreveta, nakon Žaborića i Zablaća – kazao je direktor šibenskog TZ-a Dino Karađole napominjući kako na šibenskom području izdvojene TZ-ove imaju Brodarica-Krapanj, otok Zlarin i Grebaštica.
-Jadrija se polako otvara turistima, a ostaje omiljeno kupalište Šibenčana. Zbog toga je i ovaj ured na samom ulazu u mjesto što je mnogo funkcionalnije nego prije – poručuje Karađole. Jadrijske turiste svakodnevno do 21 sat dočekivat će djelatnica Žana Troskot, a novu poziciju turističkog ureda pozdravio je i šibenski gradonačelnik Željko Burić.
NEMA PRAVILA PONAŠANJA
-Ovo je dobra ideja da informativni punkt bude na ulazu u Jadriju, a ne potpuno neprepoznatljivo na pola puta među vikendicama. Kada pričam o Jadriji uvijek pričam s emocijama, to je vrijeme djetinjstva, mladosti, ljubavi, a ona se nažalost nije promijenila, upravo suprotno, upala je u još dublje probleme. Na Jadriji nema pravila ponašanja niti domaćih, niti gostiju – kazao je gradonačelnik. Neodgovornosti pojedinaca svjedoči i divlje odlagalište otpada preko puta novootvorenog ureda, ali i kultura parkiranja koja je postala dominantna, navodi Burić.
-Postoje i problemi kabina, odnosno imovinskih odnosa među vikendašima. Problemi odnosa nekog tko je vlasnik i onog tko koristi prostor. Interes Grada, a time i gradske četvrti jest da se ti problemi konačno počnu rješavati, što napraviti s kabinama koje su prepoznatljivost Jadrije, ali i imidž grada Šibenika – osvrnuo se dodajući kako će Grad kroz kontakte s mjesnim odborom zauzeti stav oko te priče i potom u sve uključiti Hrvatske šume.
-Navodni sudski spor između Grada i Hrvatskih šuma treba riješiti sporazumno da izbjegnemo odugovlačenje kroz sudove. Treba legalizirati objekte i riješiti imovinske odnose, ali da se maksimalno ispoštuje zatečene stanje – zaključio je Burić.
