Prošli saziv šibenskog Gradskog vijeća bio je šarolik, s mnogo lista i stranaka, a samim time, bilo je mnogo opstrukcija. Očekujete li da će aktualni saziv biti mirniji u odnosu na protekle četiri godine?
S obzirom da suu sadašnjem sazivu Gradskog vijeća svega četiri stranke, za očekivati je da će lakše postići dogovore i kompromise. U ovom trenutku HDZ ima stabilnu većinu. To se, naravno, može primijeniti. No, svi mi koji sudjelujemo u radu Gradskog vijeća dovoljno smo razumni da podržimo svaki dobar prijedlog, bez obzira s koje strane on dolazio. Isto tako, poznajući gradonačelnika Željka Burića i ostale predstavnike izvršne vlasti, očekujem da će uvažavati ideje i prijedloge sve dok oni budu konstruktivni i na dobrobit Šibenika i Šibenčana. Mislim da je već prva sjednica vijeća krenula u tom pravcu, te ne očekujem neugodna iznenađenja.
Mislite, dakle, da će Šibenik konačno nakon dugo godina prodisati u parlamentarnom smislu? Dosad, naime, nije postojalo konsenzusa, ni komunikacije među ideološki suprotstavljenim opcijama…
Apsolutno mislim da takvim stvarima ne bismo trebali više svjedočiti. Nezavisna lista Stipe Petrine kojoj pripadam nije stranački obojena, a mi možemo donijeti prevagu u Gradskom vijeću i uvijek ćemo se prikloniti ideji za koju mislimo da je konstruktivna i poželjna za Šibenik. U ovom trenutku mislim da gotovo svi vijećnici Gradskog vijeća imaju političko iskustvo i iskustvo iz demokracije i parlamentarnog načina funkcioniranja, te mi to daje za pravo da budem optimist.
Vi nećete patiti od ideologije?
Apsolutno ne. Nemam za tim potrebe, a s druge strane, kada malo bolje pogledate, niti u Šibeniku, niti u Hrvatskoj danas nema neke posebno ideološki obojene stranke. Na vlasti u Hrvatskoj, primjerice, su socijaldemokrati koji ne vuku baš socijaldemokratske poteze. Ako je vjerovati prošlogodišnjim statistikama, bogati su postali još bogatiji, a siromašni još siromašniji i to sigurno ne govori u prilog ideologiji socijaldemokracije. I ranije je bilo perioda kada su desničarske stranke bile na vlasti, a radile su kompromise koji nisu bili svojstveni njihovoj ideologiji. Zato mislim da je u ovom trenutku na političkoj sceni ideologija fleksibilan pojam koji se ponekad izvuče, a ponekad se na njega zaboravi. Mi nemamo nikakve ideološke afinitete, zanimaju nas samo kvalitetne ideje.
NEMORALNA POLITIČKA TRGOVINA
Vratimo se malo na prošli saziv vijeća, pa komentirajmo je li bila moralna promjena stranačkih dresova vijećnika koja u vijeću gotovo da je bila više prisutna od konstruktivne rasprave?
Mislim da politički dres nije potrebno mijenjati, već da svaki vijećnik treba dignuti ruku za ono za što procjenjuje da je pametno. Jedino se na prvoj sjednici vijeća odmjeravaju snage i gleda tko za koga glasa, dok na svim ostalim sjednicama topada u drugi plan. Ne moram više biti član SDP-a, njihov simpatizer ili koalicijski partner da bih mogao podržati njihov prijedlog. Jednako je i s HDZ-om, ako stranka dade dobru ideju, apsolutno ću biti za nju.
Dakle, vi niste pobornik takozvanih tihih koalicija koje su danas popularne?
Koalicije su potrebne u predizbornim kampanjama, kako biste skupili što veći broj glasača, no kada to prođe i kada se formira gradsko vijeće, više nije potrebno mijenjati dresove i ići u kompromise. Treba samo donositi odluke koje su u skladu sa zdravim razumom.
U Gradsko vijeće ste ušli na listi Stipe Petrine koji je prilično eksplicitan, da ne kažem energičan u javnom nastupu. Vi ste, s druge strane, prilično odmjeren čovjek. Hoćete li komentirati tu kombinaciju?
Čini se kao da su se dva antipoda udružila. Stipe, čiji je temperament eksplozivan i pun snage, te ja koji sam smiren i odmjeren.U političkom smislu mogu kazati da Stipe na neki način svojim karakteristikamaupotpunjuje moj nastup. Niti je dobro biti potpunikonformist, kakav sam ja, niti je dobro biti onako potpuno eksplozivan i super temperamentan, kao što je Stipe. Zato nas dvoje nađemo sredinu i funkcioniramo. Inače, moram kazati kako sam na predizbornom skupu u Primoštenu vidio potpuno drugačiju Stipinu retoriku no što je ona na koju smo svi naviknuli. To je bio nastup u kojem se analiziralo, koji je bio umiren i racionalan. Zato sam siguran da se Stipe zna prilagoditi, ali zaista neki put treba napraviti nešto neobično da bi vas ljudi prepoznali. Znamo da i u estradnom svijetu zvijezdeznaju posegnuti za dramatičnim razvodima ili nekim sličnim situacijama kako bi došle u prvi plan, a to ponekad nije loše raditi niti u politici.
Petrina je jasno kazao kako on HDZ-ove projekte neće podržavati. S obzirom da će neki od tih projekata zasigurno biti za Šibenik razvojni, a vi ste kazali kako ćete glasati za svaki dobar projekt, mislite li da ćete se naći u sukobu sa Stipom Petrinom?
Postoji sloboda u mom djelovanju. Ako je odluka dobra ja ću je podržati, bez obzira tko je predlagatelj, makar to bio i HDZ. Stipe Petrina je racionalan čovjek i zna procijeniti kako se treba postaviti, a s druge strane, mi koji smo s njegove liste ušli u Gradsko vijeće odabrani smo od građana i imamo pravo na vlastite stavove. Jednoumlje je, čvrsto se nadam, iza nas.
PODRŽAO BIH DOBRE PROJEKTE
Kada govorimo o projektima koji Šibeniku trebaju, a za koje biste glasovali?
U ovome trenutku svi se projekti dobro provode. Prije svega to je projekt valorizacije šibenskih tvrđava kao brenda grada. U tijeku su pregovori da područje TEF-a postane vlasništvo grada, te da tu konačno možemo nešto graditi. Mislim da već sada moramo dobro razmisliti hoće li to biti zabavni park poput Gardalanda, starački dom za imućnije strance, ili hotelsko naselje koje će nam dovesti bogatije goste. Uvijek treba biti za korak brži od konkurencije. Danas svi o svemu razmišljaju i za svačim posežu i nema vremena za mnogo premišljanja. TEF mora zaposliti barem 1000 ljudi. Ono što ću kao vijećnik zahtijevati jest da TEF ostane cjelovit, te da se teren ne koristi za gradnju kuća. Za stanogradnju imamo dovoljno terena na Meterizama i Jamnjaku, te ne vidim zašto bismo za tu namjenu koristili najvrjedniji resurs koji imamo i koji ne smije ostati zarobljen u privatnoj inicijativi. Podržao bih i projekt izgradnje kaznionice na Podima. On je sada lagano zastao, EU fondovi traže da pola investicije osigura Vlada, no država nema novca, te ćemo tek vidjeti što će s tim biti. No, ja sam siguran da je on za Šibenik dobar, donijet će novih 500 radnih mjesta, a procvjetat će i sve kooperantske djelatnosti u Šibeniku koje se mogu nasloniti na kaznionicu. Bilo je prigovora da bi tu dolazili kriminalci, no danas imamo situaciju da je čitava prošla Vlada pred zatvorom, te je tanka linija između velikog ugleda i rešetaka. Osim toga, nemojmo zaboraviti da u centru grada imamo klasičnu kaznionicu u kojoj ljudi služe i po 30 godina robije, a to nema nijedan drugi grad Europe. Konačno, vidim da se nešto priča da bi se u Ražinama, na mjestu tvornice napravio stadion i tu ideju bih odmah podržao.
Dr. Burić bio je vaš ravnatelj, no sad vodi grad. Vjerujete li da će on taj posao raditi uspješno?
Dr. Burić je meni osobno jako pomogao. Pogurao je da obavim tečaj endoskopije, te smo uz njegovu pomoć u šibenskoj bolnici otvorili koloproktološku ambulantu koja se bavi gastroskopijom i kolonoskopijom i jedina je hrvatska ustanova takvog tipa bez liste čekanja. Burić mi je pomogao i da postanem magistar te je bolnicu zaista lijepo uredio. On u sebi ima osjećaj za estetiku koji će mu puno pomoći na funkciji gradonačelnika. Znam da je uporan i prilično temeljit, te mislim da će mandat odraditi kvalitetno.
Je li šibenskoj bolnici po vašem mišljenju trebala sanacija?
Što će napraviti sanacijski upravitelj ostaje za vidjeti. Međutim, mislim da je bolnica dobro funkcionirala i zarađivala onoliko koliko je trošila, neki su dugovi bili naslijeđeni, a medicina općenito naprosto postaje preskupa. Sve su zdravstvene ustanove u minusu i to nije niti hrvatske niti šibenske karakteristike. Samo na jednog pacijenta koji stavi dva umjetna kuka i dvije premosnice morate potrošiti milijun i pol kuna. Je li šibenska bolnica trebala ići u sanaciju i što će biti njezin rezultat zaista ne znam, isto kao što ne znam niti gdje se u šibenskoj bolnici može uštedjeti.
Na ukidanju odjela. Bi li to po vašem mišljenju bilo dobro rješenje?
Mislim da to ne može biti dobro. Je li ovo uvertira u regionalne podjele u kojima bi šibenska bolnica postala suvišna – teško je reći. No, poznata je težnja zadarske bolnice da postane regionalni centar, a da joj za to nedostaje sto tisuća osiguranika, koje ima Šibenik. To je sve još na nivou spekulacija, ali sam uvjeren da gašenje bilo kojeg odjela ili zdravstvene djelatnosti za Šibenik može biti samo loša stvar. I protiv toga se moramo boriti.
PALIJATIVNA SKRB
Predsjednik ste županijskog Društva za palijativnu medicinu. Što se radi po pitanju palijativne skrbi u našoj županiji?
Moram priznati da je Društvo malo ‘zakočilo’ dok ne dobijemo pečate i broj žiro-računa koji su potrebni za funkcioniranje. Osim toga, treba riješiti i financijsku konstrukciju. Možete imati liječnika koji jednom tjedno telefonski daje pacijentima savjet, no ako to on radi 20 puta tjedno tada ga morate platiti.Isto je i s medicinskim osobljem. Ako medicinska sestra izlazi na teren treba joj osigurati vozilo, gorivo, ali i nekakav honorar. Za ozbiljan rad trebate imati jasan izvor financiranja, a dosad nismo uspjeli postići jasan dogovor s HZZO-om, Gradom, ni Županijom da bismo krenuli ozbiljno u realizaciju projekta.
No, niste odustali?
Ne, ali zasad ne mogu kazati da smo raširili krila i uzletjeli visoko.
Možemo li napraviti procjenu koliko je pacijenata koji bi trebali palijativnu skrb u našoj županiji?
Mislim da se u ovom trenutku ta brojka kreće oko 250 pacijenata.
Ne mogu podržati Ministarstvo
Mnogo se pričalo o kninskoj bolnici i odjelu za palijativno liječenje. Što je s tim projektom?
Njima se desilo isto što i našem Društvu – nije zatvorena financijska konstrukcija. Ako želite imati stacionarnu skrb morate imati osoblje koje će ju provoditi, a za to trebaju financije. Njih nema, pa se stalo s tim projektom. Mi u Društvu imamo namjeru proširiti djelatnost na pacijente s Alzheimerovom bolesti, te s bilo kakvom vrstom demencije. No, treba nam i prostor u kojem bismo razvili svoju djelatnost.
Ministarstvo zdravlja obrazložilo je kako se od kninske palijativa odustaje zbog manjka novca u proračunu. Kako to komentirate?
Mnogo je pacijenata s teškim zdravstvenim stanjem, osobito u županijskom zaleđu, koji nemaju obitelj da o njima skrbi. Njima treba pružiti apsolutnu skrb. Mogu razumjeti odluku Ministarstva, ali ne mogu je prihvatiti.
