Zbog učestalih krađa babića, sorte grožda od koje se radi vrhunsko istoimeno vino, primoštenski vinogradari već desetak dana na smijene dežuraju na najvećem nasadu babića na Bucavcu, a ponekad u ophodnju stigne i policija. Od 2006. godine, kada je započela revitalizacija i obnova vinogorja, Bucavac je na meti lopova, a krade se sve, od grožđa, mladih sadnica, pa čak i alata koje poljoprivrednici ostavljaju u svojim poljskim ostavama.
KOFAMA U VINOGRAD
– Nitko od nas vinograda neće praviti problem kad netko poželi iz vinograda uzeti grozd grožđa, ali nećemo dozvoliti da nam se dolazi s povećim kofama ili sićem te da lipo narod gosti. Ovi vinogradi su rezultat našeg teškog rada i to se treba znati cijeniti. Koliko je bilo krađa? Proteklih godina ih je bilo dosta, ove godine zbog naše dobre organizacije, srećom, nije ih bilo – kazao je Ante Gracin, predsjednik Udruge vinogradara i maslinara Primoštena. Na škrtoj zemlji u kamenu, vinogradi babića svakom plijene pažnju, a kilometri suhozida doslovno zovu da ih se pogleda izbliza. Primoštenci su uz pomoć države posljednjih sedam godina obnovili zapuštena polja, uz postojećih 60.000 loza, a posađeno je još sigurno 12.000 mladih čokota koje tek čekaju na prvi rod.
UROD OSREDNJI
– Berba je u punom jeku. Ove godine urod je osrednji, rekao bih 50 posto od najbolje godine. Suša je malo naštetila grožđu, srećom, na pojedinim mjestima je pala dobra kiša pa je spasila stvar. Ali, kao što sam rekao, nije svugdje pala, pa nije kod svih ni bilo efekta. Nas je na Bucavcu spasila – nastavlja Gracin. Očekuje oko 10.000 tona grožđa, od kojih će u proizvodnju vrhunskog babića ići možda jedna četvrtina.
– Zadovoljni smo, količina sladora u grožđu iznosit će preko 20 gradi. Sada smo baš na Suhoj punti, prebiremo suho grožđe. U biti, skupljamo suvice i stavljamo ih za sušenje, odnosno za proizvodnju prošeka babić, što je isto zahtjevan posao, ali mi ga volimo – zaključuje Gracin. Koliko je babić dobar govori podatak da se svidio i vinskom kritičaru britanskog Independenta, Anthonyu Roseu, koji je kušao desetke hrvatskih vina.
– Ta će vam sorta biti i važnija od plavca malog – poručio je autor inače jedne od najutjecajnijih vinskih kolumni. Podsjetimo, vina od babića su modrocrvena, gusta poput ulja ali vrlo pitka te prepoznatljiva po voćnim aromama. Babić mali može nakupiti do 23 posto sladora u grožđu, a veliki dva postotka manje. Samo jedna čaša crnog vina ima jednaku količinu antioksidansa kao sedam čaša narančina ili dvadeset jabučnog soka. Ako se pije uz hranu, smanjuje se mogućnost probavnih infekcija i povećava mikrobiološka sigurnost hrane. Ako se konzumira u umjerenim količinama, a stručnjaci kažu da je to najviše do deset čaša vina na tjedan, čuva srce, poboljšava krvnu sliku, jača imunitet i sprečava nastanak karcinoma.
