Točno u 3 sata u noći sa subote (26. listopada) na nedjelju (27. listopada) u Hrvatskoj završava ljetno računanje vremena. Kazaljke na satu u tom se trenutku miču jedan sat unatrag tako da pokazuju 2 sata.
Zimsko je vrijeme zapravo standardno, dok je privremeni prijelaz na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njezinim saveznicama u Prvom svjetskom ratu. Kao osnovni razlog navedena je ušteda tadašnjeg glavnog energenta ugljena. Ubrzo su se sa sličnim argumentima pridružili Velika Britanija, Rusija, SAD i druge države, no dobar ih je dio od pomicanja kazaljki nakon rata odustao.
Ljetnom su se vremenu mnogi vratili tijekom Drugog svjetskog rata, a ‘popularnost’ je ponovno steklo i u vrijeme velike energetske krize 70-ih. Bivša Jugoslavija prvi je put kazaljke službeno pomaknula 1983. godine.
Otkud ideja?
Jedan od prvih ljudi koji je došao na ideju da nešto treba učiniti s pretjeranom potrošnjom svijeća u večernjim satima i spavanjem u vrijeme kada je zora već svanula bio je Benjamin Franklin još u 18. stoljeću.
No, s konkretnim se prijedlogom pomicanja vremena 1895. godine prvi javio George V. Hudson, entomolog s Novog Zelanda. Neovisno o njemu, sličan je prijedlog desetak godina kasnije iznio Britanac William Willett.
Vječna tema
Danas je praksa prisutna u gotovo cijeloj Europi i Sjevernoj Americi te sporadično na dijelovima drugih kontinenata, a s obzirom da je teza o uštedi energije doživjela brojne kritike, gotovo da nema zemlje u kojoj barem s vremena na vrijeme ne dođe do javne diskusije o stvarnim učincima micanja kazaljki.
Definitivnog zaključka nema, a razna su istraživanja pokazala da prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena (i obrnuto) može i pozitivno i negativno utjecati na ukupno gospodarstvo, pa čak i na zdravlje prosječnog čovjeka.
‘Izgubljena produktivnost’
U slučaju micanja sata unaprijed, radnici sljedećih dana na posao dolaze neispavani i dekoncentrirani zbog sat vremena manje na raspolaganju. Miču li se kazaljke unatrag, zbog sat vremena ‘viška’ neki odspavaju previše što opet može loše utjecati na njihovu produktivnost i posvećenost radnim zadacima.
Postoji čitava lepeza procjena financijskih učinaka zbog ‘izgubljene produktivnosti’. Većinom su rađene u SAD-u, a kreću se od nekoliko stotina milijuna pa do nekoliko milijardi dolara godišnje.
Kome pomicanje kazaljki teže pada?
Prelasci vremena navodno snažnije utječu na noćne ptice nego na ranoranioce. Pojedincima koji na spavanje odlaze u sitne noćne sate mogu trebati i do tri tjedna za potpunu prilagodbu, dok je ostalima dovoljno dan-dva.
Povezanost promjene računanja vremena s infarktom
Skupina američkih kardiologa početkom godine objavila je u časopisu American Journal of Cardiology rezultate istraživanja prema kojemu se dan nakon prelaska na ljetno vrijeme bilježi blagi porast srčanih udara. Kao razlog se navodi sat vremena manje sna, što može pojačati stres kod ljudi.
S druge strane, pri povratku na zimsko vrijeme broj srčanih udara blago pada, što je pokazalo istraživanje švedskih znanstvenika objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine.
Ljetno vrijeme bolje za vozače
Mnoge su studije pokazale da se broj prometnih nesreća općenito smanjuje s prelaskom na ljetno vrijeme, a postoji i teza da bi broj poginulih na cesti radikalno pao kada bi ljetno računanje vremena trajalo cijelu godinu.
No, tu su i istraživanja prema kojima početak ljetnog vremena donosi veći broj nesreća na radu, a skupina znanstvenika u Australiji uspjela je povezati micanje kazaljki unaprijed s porastom broja samoubojstava u toj zemlji.
‘Vječno ljeto’ u Rusiji
Inače, zanimljivo je da je Rusija prije dvije godine odustala od redovitog micanja kazaljki, ali nije se vratila na standardno zimsko vrijeme, već je ostala na ljetnom. Tadašnji predsjednik države Dmitrij Medvedev kazao je da će taj potez blagotvorno utjecati na njegove sugrađane, rješavajući ih stresa i nekih bolesti.
Zašto Amerika kazaljke pomiče kasnije?
Amerikanci će svoje kazaljke pomaknuti u noći s 2. na 3. studenoga. Kod njih ljetno vrijeme od 2005. godine traje nešto dulje nego u Europi, što je Kongres uveo pod utjecajem snažnog lobija tamošnjih maloprodajnih trgovačkih lanaca.
Utvrđeno je da kupci češće dolaze kod njih u šoping dok je vani još dan pa su si duljim trajanjem ljetnog vremena isposlovali nekoliko dodatnih tjedana s ‘kasnijim’ zalaskom sunca.
IZVOR: Dnevnik.hr
Foto: Guliver/Thinkstock
