Tako je određeno zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, međutim u brojnim se agencijama, zavodima, institutima, bolnicama, pa i sveučilištima to pravilo nije poštovalo. Plaće su određivane statutima tih ustanova i posebnim dodacima, a čak i nakon što ih je Vlada Jadranke Kosor, pa i ova sadašnja pokušala uskladiti s onima koje primaju dužnosnici ili najviši službenici, još uvijek postoje institucije čiji čelnici primaju plaće veće od ministara ili čak i predsjednika države.
Neto plaće ministara kreću se od 16 do najviše 19 tisuća kuna, ovisno o osobnim odbicima i godinama staža, dok je Ministarstvo ustanovilo da pojedini čelnici državnih ustanova primaju i po 25 ili 30 tisuća kuna neto. Plan je da se uz trgovačka društva provjeri još stotinjak ustanova, te da se vidi koji su sve čelnici ove godine primali plaće, odnosno naknade veće od onih što ih je dopuštao zakon.
U Ministarstvu financija priznaju da će problemi nastati kad se bude definiralo što je nečiji dohodak, odnosno što je ”plaća ili naknada” za koju zakon propisuje da ne smije biti veća od utvrđenih plaća ministara, piše Novi list.
Uz to, država je posljednjih godina osnivala brojna regulatorna tijela koja bi trebala biti neovisna, pa su tako i čelnici vijeća tih tijela imali plaće propisane statutima tih agencija veće od limita koji propisuje Zakon o obvezama i pravima dužnosnika.
