Šibenik je četvrti grad u Dalmaciji u kojemu se održava Robotička alka Junior, a nakon Dubrovnika, Splita, Trogira, Šibenika te dogodine Zadra, cilj ove manifestacije je organizacija alke 2015. godine u Sinju u kojeme će se te obilježiti 300 godina Sinjske alke.
‘Prva Robotička alka održana je u Zagrebu, Varaždinu i Karlovcu 2009. godine, a onda je napravljen projekt Robotičke alke Jadranom, da idemo u jedno mjesto na Jadranskoj obali, pa smo 2010. bili u Dubrovniku, nakon toga u Splitu, pa Trogiru i evo sada smo u Šibeniku. Dogodine smo u Zadru, a 2015. idemo u Sinj kako bi proslavili 300. godišnjicu Sinjske alke – kaže Jelka Hrnjić, profesorica OŠ Mato Lovrak iz Zagreba koja u Šibeniku predstavlja Hrvatski robotički savez.
Djeca sama izrađuju svog robota i sa velikim veseljem sudjeluju u samoj izradi ali i natjecanjima.
‘U osmom razredu osnovne škole robotika je dio tehničke kulture ali djeca nemaju mogućnost vidjeti sve što naprave pa im ovakva natjecanja pružaju, osim što se međusobno druže i zabavljaju, pružaju i to zadovoljstvo. Inače, robota izrađuju sami, naprave konstrukciju, ožičenje, postavljaju senzore i da bi im sve funkcioniralo moraju biti jako pažljivi – kaže profesorica Hrnjić.
U Šibeniku je ukupno prijavljeno 19 ekipa : tri sa otoka Brača, tri sa otoka Visa, tri iz Splita, dvije iz Trogira, jedna iz Otoka kod Sinja, jedna iz Zadra te šest iz Šibenika,a ukupno je nastupilo 57 učenika.
Natjecanje je bilo podjeljeno u dvije kategorije, robota upravljanih kabelom preko računala i unaprijed programiranih robota koji se kreću pomoću senzora, a koliko je robotika uspiješna u Hrvatskoj dovoljno govori podatak o svjetskim uspjesima na natjecanjima u Meksiku i Nizozemskoj dok se dvije ekipe već spremaju na put u Brazil 2014. godine na još jednu svjetsku smotru. Recimo još kako je voditelj današnjeg natjecanja i svjetski prvak u robotici, profesor Ivica Kolarić, koji se cijelo vrijeme natjecanja nesebično trudio kako bi učenici postigli što bolji rezultat. Sa ovakvim pristupom i načinom Hrvatska se ne treba binuti za budučnost na polju informatike, inovacija, robotike i elektronike. Pitanje je samo koliko će se potruditi uložiti u razvoj novih genijalaca.
