Krenimo s najaktualnijim. Budući da to nas medije u ovom trenutku najviše zanima, možete li već najaviti novogodišnji program, i program proslave Nove godine u Šibeniku?
Uistinu to je jedno od pitanja koje je ovih dana najčešće upućeno šibenskoj gradskoj upravi. Imamo tim ljudi koji smo oformili i užurbano radimo na pripremi programa. Upravo zbog tog velikog interesa medija ali i građana, odlučili smo sazvati konefernciju za novinare u srijedu na kojoj ćemo dati okvirne informacije i predstaviti tim ljudi koji radi na programu. Još uvijek nije sve definirano i već sada zakazujemo slijedeću konferenciju za novinare 3. prosinca kada ćemo znati sve detalje i to u sat. Svjesni smo da je grad mali i da ‘svatko svakoga zna’, a neke smo ljude, moguće sudionike programa i kontaktirali, tako da se već priča o nekim pojedinostima programa, no mi smo oprezni. Ne bismo željeli prerano izlaziti u javnost iz dva razloga. Prvi je da nešto ne obećamo što kasnije nećemo izrealizirati jer, ponavljam, program nastaje i raste iz dana u dan, a rok koji smo si zadali kao konačan je 3. prosinca, a drugo, u programu ima i iznenađenja koja su naš ‘as iz rukava’ i koja bi trebala dodatno pojačati interes za šibenskim božićno-novogodišnjim programom. A, interes nam je privući što veći broj ljudi u grad. Siguran sam da je i vama, kao šibenskom mediju, želja da naš grad tih dana bude mjesto na kojem će svi Šibenčani, i mladi i stari, proslaviti najljepše dane u godini.
RAVNOTEŽA IZMEĐU LJETA I ZIME
Znači, bit će to prava ‘šibenska’ nova godina?
Gledajte, naravno da želimo sve Šibenčane u Šibeniku, ali isto tako pozivamo i sve druge žitelje, prije svega naše županije, a onda i Hrvatske, a zašto ne i naše ‘ljetne’ turiste, da nam se pridruže.
Koliki je budžet koji će ove godine biti utrošen za ispraćaj stare godine?
O budžetu je sad prerano govoriti. To ne znači da je riječ o većem novcu nego lani, naprotiv, ali pričekajmo 3. prosinca.
Što je s ukrašavanjem grada? Koliko će Grad potrošiti na tu stavku?
Ukrašavanje je sastavni dio božićno-novogodišnjeg ‘šušura’ i tu pripremamo iznenađenja.
Kada pričamo o društvenim događanjima, jeste li zadovoljni njihovom raznolikošću u gradu, ili imate namjeru nešto mijenjati?
Poznato je da imamo aktivne ustanove u kulturi s brojnim programima. Tu bih prije svega spomenuo našu knjižnicu, kazalište, muzej, ali i brojne udruge koje nastoje s malo novaca dati maksimum. Uvijek može bolje i mi ćemo nastojati da taj trend ide dalje uzlaznom putanjom. Mladi su nam jako važni i, iako ima već udruga kroz koje oni djeluju, mislim da tu nikada ne možete dovoljno napraviti da biste bili zadovlojni. I to je ono što će nas tjerati da ih potičemo i uključujemo u sve što se u gradu događa. Kino Odeon je projekt s čijom smo realizacijom krenuli, radovi su počeli. Nažalost, neće to biti odmah i sutra, ali to je jedan od naših prioriteta. Ljeto je vrijeme kada imamo pregršt događanja, ponekad vam je žao što ne možete na sve dospjeti, a onda imate zimu kada se nekako sve odvija smanjenim intenzitetom. Taj odnos ćemo nastojati dovesti u kakvu-takvu ravnotežu.
Je li Šibenik izgubio onaj ranije dobro poznati status grada sporta, ili mu je takav imidž makar izblijedio? Zašto se to, prema vašem mišljenju, dogodilo?
Sport je, kao i sve u društvu, izravno vezan uz sredstva. Gospodarska situacija je teška, nemate više ‘dobrostojećih’ tvrtki koje mogu sponzorirati velike sustave i profesionalce. Grad ima isti iznos za sport, ali treba uvijek ponavljati – Grad ne može financirati profesionalni sport, već škole sporta. Mi financiramo takve škole, pokrivamo troškove sportskih objekata – bazena, dvorane, sportskog centra Ljubica, Šubićevca, Miminca. Evo, spomenut ću samo bazen, ako pogledate da Grad Zagreb s preko milijun stanovnika ima četiri bazena, onda mi s jednim na 40.000 stanovnika imamo veći standard za vodene sportove, ma koliko to čudno zvučalo. Nije to pravdanje, ali je realnost.
Nedavno ste najavili potpuni preustroj gradskih financija prema sportskim klubovima. Objasnili ste kako to znači pravedniju raspodjelu sredstava. To će, po svoj prilici, proizvesti mnogo nezadovoljstva među predstavnicima sportova kojima će biti rezan budžet. Imate li takva iskustva već sada?
Kada vlada nered u financijama, bez kriterija, onda se vrše razno-razni pritisci i koriste različite metode tog pritiska. Mi ne želimo više davati nikome prostora da traži ono što nije logično da ima, ili pak da nekome ta sredstva uskraćujemo, a zaslužuje ih. Najpravednije je uvesti kriterije. Kod uvođenja reda uvijek vam se dogodi isti scenarij – kratkoročno imate problem jer se neki bune, ali dugoročno gledano ljudi se priviknu na nova, pravedna, pravila igre i u konačnici to pozdrave.
Tko se buni?
Ma, ne treba sada nikoga prozivati, treba razgovarati sa svima, ljudima objasniti zašto se kriteriji uvode i dokazati im da je to najbolje za šibenski sport i naše zajedničke, proračunske novce.
OBNOVA DVORANA
Koji su sportovi, po vašem mišljenju, ranije bili zapostavljeni u proračunu i što mislite zašto je bilo tako?
Ne mislim da je neki sport bio predmetom nekog zakidanja, nego samo nisu postojali jasni kriteriji, pa bi se uslijed spomenutih pritisaka nekada znalo izlaziti iz zadanih okvira. A, kada to napravite, imate domino-efekt nezadovoljstva, jer kad nekome dadete više, drugome morate ‘uštipnuti’, a to nije fer.
Koje će klubove šibenska gradska uprava sada bolje vrednovati?
Kriterije nismo donosili zato, niti smo posebno provjeravali koji će klubovi dobiti manje, a koji više, baš zato da ne bismo pod pritiskom tog razmišljanja odustali od uvođenja reda. Red uvodimo, a svi će dobiti sredstva koja im temeljem kriterija pripadaju.
Mislite li da bi Šibenik trebao obratiti više pažnje vodenim sportovima i nekako se prirodno okrenuti prema moru?
Sportski klubovi su udruge i dobro se zna što su udruge i kako se osnivaju i financiraju. Ne možemo gradski novac tako raspoređivati. Naša djeca treniraju sve, i veslanje i nogomet i košarku i vaterpolo i rukomet… To su naša dica i svima njima želimo omogućiti da se bave onim što žele.
Mnogo je kritika dosad odlazilo prema budžetu koji je u gradskom proračunu namijenjen sportu i isticao se primjer gradova poput Zadra ili Splita koji imaju deseterostruko veći budžet za sport. Mislite li da su sadašnja sredstva dostatna za pomoć gradskom sportu?
Sredstva za sport zadana su okvirno u postotku u odnosu na cijeli proračun, a kriteriji će nam pomoći da taj okvir što pravičnije podijelimo. Zadar i Split ne bih komentirao, jer da bih na to pitanje odgovorio, trebao bih imati točne podatke.
Što će biti s obnovom objekata koji su svojevrstan simbol sporta u Šibeniku – dvorane Miminac i Baldekin? Miminac je u osobito lošem stanju, nema grijanja, svlačionice su poptuno neprimjerene, a opet tamo trenira veliki broj djece…
Za dvoranu Baldekin smo napravili troškovnik radova i u tijeku je izrada proračuna za 2014. pa ćemo vidjeti koliko novca ćemo usmjeriti na radove u idućoj godini. Zatražit ćemo i pomoć košarkaških klubova i njihovih sponzora, jer i mi imamo previše zadanih obveza, a novaca nikad dosta. Ljubica u Crnici, koju smo obišli za vrijeme hodajućeg kolegija, također je prioritet i tu ćemo ići u sanaciju stanja jer nam tu treniraju djeca, kadeti i juniori. Dakle, ponavljam, naša obveza je školama sporta i mladima stvoriti uvjete za treniranje. Miminac je u lošem stanju i mi ga vidimo kao dvoranu manjeg tipa za sportove kao što su gimnastika i slično. Nažalost, s njezinom sanacijom ne možemo ići u 2014. godini jer jednostavno ne bismo mogli financijski sve pokriti.
Kad smo kod infrastrukture, Grad je nedavno preuzeo objekt na Šubićevcu od tvrtke Šibenik gradnja koja je donirala radove izvana. Tu bi trebao biti novi gradski vrtić. Imate li nekakve naznake kada bi se to trebalo dogoditi?
Pred nama je uređenje okoliša i unutarnje uređenje. Prema postojećem troškovniku to će nas stajati oko milijun kuna, ali i to je predmet razgovora u sklopu izrade Proračuna za 2014.
DVA NOVA VRTIĆA
Što se s inveticijama u dječje vrtiće na gradskom području koje ste najavljivali u kampanji, imate li možda već sad neke konkretnije informacije?
Do kraja ove godine bit će izrađen idejni projekt novog vrtića u Crnici, na mjestu staroga vrtića ‘Ljubica’, a u 2014. predvidjet ćemo sredstva za izvedbeni projekt. Jamnjak, koji je naš drugi projekt, već smo spomenuli.
Dokud su došle najavljene investicije gradnje škola u Ražinama i Vrpolju?
Za škole u Ražinama i Vrpolju izdane su lokacijske dozvole kao i suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. To je preduvjet za sudjelovanje na natječaju po modelu Javno privatnog partnerstva koje provodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Tražimo jedinice lokalne ili regionalne samouprave koje će nam biti partneri u traženju privatnog partnera za JPP jer samo dvije škole nisu dovoljne za takav model provedbe projekta.
