Nakon što je Šibenski tjednik prošlog tjedna zagrebao u priču o pretvorbi HNK Šibenik, donoseći podatak o 3,5 milijuna kuna duga za drugi mirovinski stup koji neće moći biti preoblikovan u dionice već će ga novi vlasnik morati ‘iskeširati’ prvog dana nakon završetka postupka preoblikovanja, redakcija je zaprimila neke nove podatke koje u cijelosti oslikavaju koliko je dramatično stanje u kojem se nalazi trećeligaš sa Šubićevca. U moru milijunskih obveza prema poreznoj upravi – dug se vrti oko 55 milijuna kuna – koje je Vlada RH pristala preoblikovati je i dug u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna koji se po zakonu ne može preoblikovati već se mora podmiriti gotovinom. Prema relevantnoj dokumentaciji kojom raspolažemo, HNK Šibenik na dan 30. lipnja 2012. godine bankama je dugovao 84.747 kuna, obveze po ostalim zajmovima kluba iznosile su 369.100 kuna, obveze prema dobavljačima kluba bile su još izdašnije i nagomilale se do iznosa od 3.660.980 kuna, obveze koje je klub nakupio prema zaposlenicima dosegle su 936.,256 kuna, igračima klub duguje 4.672.656 kuna, fizičkim osobama 1.254.671 kuna, stanodavcima 68.000 kuna, a za arbitražne sporove 718.293 kune. Kada se ovome iznosu pribroji iznos od 3,4 milijuna kuna za drugi mirovinski stup o kojem smo pisali, a koji ne može biti obuhvaćen preoblikovanjem, dolazi se do vrtoglavog iznosa koji premašuje 14 milijuna kuna!
BEZ FORMALNOG DOGAĐAJA
Kako neslužbeno doznajemo ovih dana Uprava vodi razgovore s igračima ne bi li ih privoljela da makar dio svojih dugovanja otpišu, odnosno pretvore u dionice kluba. Upućeni izvori napominju kako je plan uprave na ovaj način ‘istopiti’ gotovo polovinu od 14 milijuna kuna teškog duga. Zasad, formalan dogovor ne postoji. No, predsjednik kluba, aktualni župan Goran Pauk za neke se medije pohvalio načelnim dogovorom koji je postigao s igračima koje zastupa odvjetnik Davor Radić o otpisivanju potraživanja u iznosu od oko milijun kuna, a kako su i neki dobavljači također spremni dio svojih obveza pretvoriti u dionice. To je sve još uvijek samo lista želja koju treba učvrstiti potpisom na ovlaštenim dokumentima, no sve i da se sve dogodi prema planu Uprave, opet će ostati oko sedam milijuna kuna koje će netko trebati podmiriti. Uprava se navodno oslanja na novac koji je osiguran za preoblikovanje. Prije no što su bile poznate financijske ‘nebuloze’ kluba, Grad Šibenik kojem je Vlada RH pristala predati vlasništvo nad preobličenim dionicama, za ovaj je postupak ostavio milijun kuna, a još 2,45 milijuna kuna Hajduk je uplatio na zasebni račun od prodaje Ante Rukavine. No, taj je iznos još uvijek kudikamo nedostatan da i u najboljem scenariju, u kojem bi Uprava doista uspjela otopiti 50 posto milijunskog duga, pokrije preostali dug.
JE LI STEČAJ RJEŠENJE
No, tko bi to onda trebao pokriti? Jedina opcija koja ne uključuje stečaj trećeligaša jest Grad Šibenik koji je po zakonu jedini i ovlašten za postupak preoblikovanja. No, u tada će Grad, kao vlasnik kluba, morati podnijeti u najgorem slučaju i do 14 milijuna kuna duga ili odgovornost za propast šibenskog nogometa. Ni kriv ni dužan bit će, kao što je Šibenski tjednik već napominjao, prisiljen ili javnim novcem platiti tuđe dugove, režući infrastrukturne projekte poput obnova škola i vrtića, ili će dug zanemariti i dozvoliti da novi klupski račun ide u novu blokadu. Ako Grad odbije sudjelovati u postupku preoblikovanja, klub će u stečaj. No, kad se sve zbroji i oduzme, možda stečaj i jest jedino objektivno rješenje za šibenski klub. Možda će to biti prilika da se u šibensku nogometnu priču krene umjerenije, ali s više takta, s mnogo više opreza i sa zdravijim postavkama.
Mirko Radak, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika
– Kad bismo živjeli u nekim boljim ekonomsko-financijskim uvjetima, mogli bismo razmišljati o tome da probleme riješimo na taj način. Kako živimo u strašnom recesijskom vremenu, za koje ne znamo niti koliko će trajati, niti kakve će posljedice imati, smatram da nikako ne bi trebalo preko leđa građana i gradskog proračuna rješavati problem kluba. Klub je dotaknuo dno, i čini mi se da nismo daleko od razmišljanja da jedino stečaj može biti rješenje za tu situaciju.
Ivica Ledenko, čelnik platforme Loza
– Kao županijski vijećnik više sam puta na Županijskoj skupštini otvarao temu HNK Šibenika, pitajući kako je moguće da klub proda desetak odličnih igrača, a ne uspije se naplatiti. Veliki sam zaljubljenik u sport, ali sport treba odvojiti od biznisa koji je na djelu u šibenskom klubu. HNK Šibenik se odredio da će djelovati po tržišnom principu, te će djelovati od prodaje igrača. No, ta križaljka nije složena kako treba. Ipak, već šest godina na čelu kluba sjede isti ljudi koji su klub odvukli u ponor i koji bi trebali za to odgovarati. Šibenski nogomet pao je na niske grane, i uistinu držim da se ne bi trebao sanirati javnim novcem. HNK Šibenik igra treću ligu, a stečajem bi bio vraćen na početak koji i nije tako daleko od sadašnje situacije. Štoviše, mislim da to za klub i ne bi bila velika promjena.
Franko Vidović, predsjednik SDP-a grada Šibenika
– Nažalost, ne vidim drugi put osim stečaja. Nažalost, preoblikovanje nije uspjelo, a nema niti privatnog partnera koji bi ušao u klub te preuzeo i sanirao njegove financijske obveze. Nisam za opciju da se dugovi HNK Šibenika plaćaju javnim novcem, ali jesam za to da ljudi koji su klub doveli u tu situaciju za svoje postupke odgovaraju i iza njih stanu. Nije to samo slučaj HNK Šibenika, već i KK Šibenke, vaterpolo kluba…
