Prosječna mjesečna temperatura u prosincu u nizinama unutrašnjosti većinom je od 1 do 2°C, a niža je u Lici i Gorskom kotaru. Na Jadranu su prosječne vrijednosti od 6°C ponegdje na sjevernom Jadranu i Zagori, do 11°C na otocima Dalmacije.
Potpuno je izvjesno da će u cijeloj Hrvatskoj ovogodišnji prosinac biti topliji od spomenutog prosjeka, s jačim odstupanjem na Jadranu nego u unutrašnjosti zemlje, gdje su stabilna anticiklona i magla dio mjeseca učinili “umjetnu” zimu.
Ako promatramo prosječne dnevne temperature u studenom i prosincu ove godine valjda primijetiti nekoliko zanimljivih stvari. Na cijelom Jadranu najhladniji dio spomenutog dvomjesečja bio je kraj studenog. Tada su temperature zraka u većem dijelu zemlje bile niže od višegodišnje prosjeka za oko dvije standardne devijacije. Jako zahlađenje u zadnjoj dekadi studenog bilo je posljedica prodora vrlo hladne kontinentalne zračna mase s područja Rusije.
Već do početka prosinca temperature su se vratile u normalu, a potom su odstupanja postala pozitivna. Prosinačka toplina bila je posljedica izraženog zonalnog visinskog strujanja, odnosno izražene ciklonalne aktivnosti nad sjevernim Atlantikom. Topao i vlažan oceanski zrak preplavio je zapadu i sjevernu Europu gdje su se pojavljivale vrlo jake ciklone.
Veliko odstupanje od prosjeka bit će zabilježeno u dijelu zemlje i kada su oborine ovoga prosinca u pitanju. Vrlo dugo razdoblje dominacije polja visokog tlaka zraka odrazilo se i na oborine, osobito u unutrašnjosti gdje su ponegdje ovog prosinca potpuno izostale.
Ništa još barem koji tjedan, ali još nije sve izgubljeno
Promatrajući relevantne prognostičke materijale, niti sljedeća dva tjedna nije realno očekivati dolazak zime na naše područje. Čak štoviše, zimska hladnoća ne očekuje se nigdje u Europi zbog nastavka dominacije toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova s Atlantika. Oko blagdana Tri kraja prolazno je moguća ciklona koja u dio zemlje može donijeti snježne oborine.
Statistički gledano, za ljubitelje zime ipak ništa još nije izgubljeno. Primjerice, poznate snježne zime 2004/20005. i 2005./2006. počele su u zadnjoj dekadi siječnja. Snijega je tada bilo čak i na Jadranu. Također, treba se podsjetiti i da je najjača zimska ciklona zadnjih desetljeća za neke dijelove Hrvatske, ciklona Gabor, zimu donijela tek početkom veljače. Sve nabrojeno ne mora značiti da će i ove zime biti tako, no sredinom siječnja sinoptička situacija nad Europom trebala bi se početi mijenjati, navodi Crometeo.
IZVOR: Crometeo/Danas.hr
