U aktualnom broju Šibenskog tjednika u rubrici ‘Studentske priče Šibenčana u Zagrebu’ predstavljamo Prirodoslovno-matematički fakultet (matematika)i sličice studentskog života šibenskog kolege Jurice Frane Crnjaka.
Reci nam Jure, otkud i otkad potječu interes i ljubav prema dotičnoj grani obrazovanja?
Za razliku od većine poznanika, koji se premišljaju oko izbora faksa, imao sam tu, recimo, sreću da osjetim ljubav prema matematici već u 5. razredu osnovne škole. Pod mentorstvom nastavnika Nikole Livaje, koji me pripremao za natjecanja, već tada je pala odluka za PMF dok je, u srednjoj školi, prof. Ivana Relja isklesala želju za inženjerskim usmjerenjem.
STANDARDNI PREDMETI
Koji su, za tvoj faks, uvjetni predmeti s mature?
Samo standardni predmeti – B razine hrvatskog i engleskog (koji nose zanemarivi broj bodova) i matematika koja sudjeluje sa 60% u ukupnom bodovanju. Na A razini, skupio sam 50 od 60 bodova. Državna matura je, svakako, potrebna radi objektivnosti obrazovanja, ali puno učenika nije detaljno upoznato ili s njenim konceptom ili s konceptom samih ispita, u čemu leži nedostatak.
Zašto se baš ime Zagreba našao na tvojoj putnoj karti?
Prvenstveno zbog kvalitete tamošnjeg PMF-a (među 50 najbolje rangiranih u Europi), a tu je i rodbina…
Došli smo do samog faksa… Ispričaj nam osnovne stvari koje studenti moraju znati.
Kvaliteta profesora i asistenata, među kojima je puno dr.sc., neupitna je, a predavanja i vježbe su ‘moralna’ obaveza jer su izuzetno korisni. Razlog, zbog kojeg tek 60-ak od 180 brucoša očisti baš cijelu godinu, jest taj što PMF, nakon redovnih kolokvija, ima nedostatak rokova – samo završni ispit, odnosno ‘popravni’. Na 1. godini, tek su četiri predmeta, ali jako obilna – uz programiranje, linearnu algebru (matrice, vektori…) i elementarnu matematiku (geometrija, polinomi, logika…), matematička analiza mnogima zadaje probleme, dok istu ulogu, na 2. godini, igra diferencijalni račun više varijabli. Za razliku od srednjoškolske matematike, korjenitu promjenu donosi velika količina teorema i dokaza uz usmeni ispit.Iako, nekim predmetima, pristupam kampanjski, dnevno mi faks zauzima oko pet efektivnih sati predavanja i nekoliko sati samostalnog rada.
MJESEČNI TROŠKOVI
Smještaj (cimer), prijevoz, troškovi (stanarina, prehrana, materijali za faks…)?
Cimerski život, s rođakom kod tete, ne predstavlja ni najmanji problem. Uz ‘izgubljenih’ 30 ili 40 minuta od Dubeca do Horvatovca (gdje je faks), iz džepa izađe oko 1.700kn mjesečno za razne troškove, među kojima materijali za faks nemaju tako veliki udio.
Koliko često odvajaš vrijeme za kakvu razonodu, rekreaciju, kino, kavu s prijateljima, instrument…?
U rupama između predavanja, često se ode na kavu, ponekad je to sa starim prijateljima iz Šibenika, a tek nakon kolokvija, dobri rezultati se proslavljaju uz izlazak.
Postoji li mogućnost da ‘odliješ mozak’ ako se ukaže prilika?
Volio bih doktorirati u Amsterdamu, ali i vratiti se u RH. U Šibenik, isključivo, ako se ukaže dobra prilika, ali vjerojatnije će to biti Zagreb gdje me bankarska statistika dosta privlači.
PIŠE: Ante Lakoš
