Poput Splita, Dubrovnika i Trogira, i Šibenik bi uskoro mogao pokrenuti postupak za zaštitu povijesne jezgre grada pri UNESCO-u. Ovakva najava stigla je na naš upit iz Ureda šibenskog gradonačelnika Željko Burića, a nakon što je u Šibenik stigla vijest da su nam sve četiri tvrđave pod UNESCO-ovu zaštitu stavili Talijani, budući da se sami ovoga nismo mogli dosjetiti. Nismo se, eto, do danas dosjetili niti da zaštitimo površinom najveću i kulturnim bogatstvima najobilniju gradsku jezgru među svim dalmatinskim starim gradskim jezgrama. Nasreću, to bi se moglo primijeniti.
– Znam da se o projektu stavljanja gradske jezgre pod zaštitu UNESCO-a pričalo dosad u bližoj povijesti. Mislim da je jedna takva inicijativa čak bila i pokrenuta, no nemam informacije kako je sve završilo. Svakako, ukoliko već nije, sasvim sigurno ću pokrenuti postupak zaštite starog Šibenika pri UNESCO-u – kazao je gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Inače, napomenuo je gradonačelnik, Grad ni na koji način nije bio involviran u projekt zašite šibenskog fortifikacijskog sustava pri UNESCO-u. Štoviše, kaže Burić, grad za to nije ni znao.
TREBALI SU NAS IZVIJESTITI
– Bio je red da nas o tome izvijeste, ali ne ljutimo se jer je ipak riječ o dobrom projektu – kazao je Burić. Zamjenik gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta pohvalio je svaku inicijativu kojom se potvrđuje svjetska vrijednost šibenske baštine.
– Naša ideja okretanja turističkoj valorizaciji i zaštiti tvrđava poklopila se s percepcijom talijanskih kulturnih djelatnika o zaštiti njihova ‘autorskog’ djela, što nas veseli. Pod zaštitom UNESCO-a je dosta pojedinačnih projekata s Mediterana, ali svakako da ovakvi ‘umreženi’ projekti imaju veću perspektivu pri ostvarenju titule međunarodno zaštićenog dobra te vjerujem da su tako razmišljali i Talijani – kaže Mileta.
Na zaštiti tvrđava, ali i na drugim kulturno-turističkim projektima u gradskoj upravi rade punom parom, kaže dogradonačelnik.
– Tvrđave prije svega želimo obnoviti, staviti ih u funkciju kroz turističku valorizaciju, učiniti ih dostupnima i građanima Šibenika i posjetiteljima. Rješavaju se i imovinsko-pravni odnosi u jezgri, koju oživljavamo i konceptom raspršenog hotela. To je put kojim smo krenuli, a ideja i planova imamo puno – zaključuje Mileta.
Neobična ljepota Šibenika nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pa tako ni Šibenčane koji se u gradu nisu ni rodili, niti imaju bilo kakve korijene i rodbinske veze, ali svejedno Šibenik, gdje god se potegne priča o Šibeniku, ističu kao svoj grad. Jedan od takvih je i naš sugrađanin rodom iz Slovenije koji je želio ostati anoniman (podatci poznati redakciji), sa svojom suprugom gotovo desetgodina živi u Šibeniku, a nije nevažno kazati kako je mariborsku adresu odavno zamijenio šibenskom. Na spomen Šibenika, sve staje.
ISKUSTVO IZVANA
– Mi smo u Šibenik došli prije nekih deset godina i odlučili ostati. Bila je to ljubav na prvi pogled i u niti jednom trenutku nismo požalili zbog te odluke, a kako vrijeme odmiče to nam je još draže biti barem mali dio ove prekrasne cjeline. Nevjerojatno je koliko bogatstva, povijesti, priča i beskrajne ljepote Šibenik nosi. Nažalost, ima još uvijek dosta neiskorištenih potencijala i mogućnosti, ali iskrenose nadam kako sve lijepe vijesti koje su vezane za očuvanje neprocjenjive kulturne baštine, prvenstveno tu mislim na povlačenje novca iz EU fondova za tvrđavu Barone, i pozitivna energija koju grad vuče zadnjih nekoliko godina moraju pokazati rezultat i pozicionirati Šibenik na mjesto koje zaslužuje. Bila bi velika šteta ne ugledati se na druge gradove i vidjeti njihove primjere zaštite, očuvanja i valorizacije kulturnih dobara te svakako više energije uložiti u europske natječaje i povlačenje novca iz fondova – napominje naš slovenski sugrađanin.
O financijskom aspektu nema potrebe trošiti puno riječi. Svjesni smo kako se radi o ogromnom projektu i sredstvima koje bi trebalo uložiti. Isto tako, svima nam je kristalno jasno kako je rušiti pa graditi duplo skuplje u odnosu na samu gradnju, a kad tomu dodamo činjenicu kako se u konkretnom slučaju radi o stvarima od neprocjenjive vrijednosti koje treba adekvatno zaštiti, te u cijeli proces uključiti više kompetentnih i stručnih institucija te pojedinaca, onda dolazimo do još većeg broja problema koji nužno ipak ne moraju biti i nepremostivi.Iz razgovora s ljudima koji su izravno bili uključeni u obnovu nekih objekata u staroj gradskoj jezgri doznali smo kako se radi o dugotrajnom, skupom i na trenutke iscrpljujućem procesu čiji krajnji rezultat ipak opravdava sav uloženi trud.
SVEMIRSKI ZAKLJUČCI VIJEĆA
Podsjetimo na kraju na sjednicu Gradskog vijeća još iz 2011. na kojoj je donesen zajednički zaključak svih šibenskih političkih opcija o revitalizaciji stare gradske jezgre Šibenika.Među najvažnijim točkama koje su usvojene, osim određivanja područja koje jezgra obuhvaća, stajalo je kako će stari Šibenik biti namijenjen stanovanju, turizmu, kako će postati elitni i reprezentativni prostor nacionalnog i kulturnog identiteta građanskog naslijeđa i tradicije, te kulturno i turističko središte šibenske rivijere i najveća tržnica njihovih vrhunskih autohtonih proizvoda. Istim zaključkom je GUP-om trebalo predvidjeti da se prostor koji omeđuje staru gradsku jezgru neće graditi, nadograđivati objektima i postrojenjima, te instalacijama koje narušavaju njezinu cjelovitost, prostorni i arhitektonski sklad, te funkcionalnost u skladu s namjenama. Zaključci predviđaju prsten podzemnih garaža (TEF, Građa, Poljana, Šarina pekara, Draga), te predviđaju prodaju roba najviše svjetske konkurentne kvalitete. Danas se u šibenskoj kalelargi uglavnom prodaju proizvodi po 12 kuna, donji veš i roba niže kvalitete, garaže se nisu izgradile, a niti će kako stvari stoje, GUP nije niti donesen, a od prostora nacionalnog i kulturnog identiteta danas su ostale tek ruševine. Status lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a bio bi tek jedan mali koračić ka cilju revitalizacije starog Šibenika, ali jako bitan za poimanje važnosti ove povijesne ostavštine. Koliko vremena bi trebalo potrošiti za uređenje stare gradske jezgre, najmanje je bitan problem u cijeloj priči. Vremena imamo na pretek. Koliko novca bi se potrošilo na samo uređenje krovova, fasada, prozora, vrata, portala i svega ostalog što šibensku gradsku jezgru čini jedinstvenom, isto tako nije prioritet o kojemu bi se u ovom trenutku trebalo previše voditi računa. Potrebno je zasukati rukave i donijeti odluke kojima se za buduće generacije treba sačuvati blago naših predaka, a ne čekati da to umjesto nas učini netko drugi
