Kako procjenjuju članice Udruge za pomoć djeci s poteškoćama u učenju Šibensko-kninske županije ‘Izvor ljubavi’, u svakom školskom razredu u županiji, bilo u osnovnoj školi, bilo u srednjoj, najmanje troje učenika pati od disleksije, poremećaja koji se manifestira poteškoćama u čitanju, pisanju i razumijevanju teksta.
– Osnovale smo udrugu 2008. godine, a kroz nju je kroz tih šest godina prošlo samo 98 disleksičnih mališana. Ako ih, kako istraživanja kažu, ima tri po razredu, jasno je da nam se za nekakav vid pomoći obratilo samo nekoliko posto. Djeca se jednostavno srame, kao i njihovi roditelji. Sama djeca ali i roditelji smatraju da je problem u niskom kvocijentu inteligencije ili nepismenosti, pa se ne žele s tim problemom nikome obratiti, jer jednostavno ni ne znaju za disleksiju – kaže Majda Ivanda, predsjednica Udruge ‘Izvor ljubavi’.
POVUČENI U SEBE
Zato su takva djeca obično povučena u sebe, ili hiperaktivna, često s poremećajima ponašanja, sklona su tučnjavama, kriminalu, alkoholu i drogi još od najranijih dana.
– Neka istraživanja pokazala su da se po zatvorima, kako u svijetu tako i Hrvatskoj, nalazi između 50 i 60 posto zatvorenika koji imaju disleksiju. Taj podatak dovoljno govori da se s tim problemom treba ozbiljno pozabaviti, a kod nas se na tome ne radi skoro ništa, jer nema dovoljno stručnog kadra. Primjerice, u Šibeniku, samo u Osnovnoj školi Jurja Šižgorića ima stručni tim pedagoga i logopeda koji prepoznaju disleksiju kod djece, te ih, ako treba, upućuju na individualizirane ili grupne vježbe kod logopeda. U ostalim školama takvi timovi uopće ne postoje. S druge strane, specijalizirane timove u Zagrebu ima svaka škola, a postoje čak i u dječjim vrtićima – kaže Majda Ivanda.
Udruga ‘Izvor ljubavi’ trenutno okuplja 45 šibenskih mališana s ovim poremećajem, a s njima radi 14 volontera, uglavnom majki.
– Ono što nam je osobito drago, i što pokazuje da smo na pravom putu i dobro radimo, jest da niti jedno dijete koje nam se obratilo i koje je prošlo kroz našu udrugu nije palo razred. Poteškoće nisu u potpunosti nestale, ali su se djeca naučila nositi s njima, te su postala samosvjesnija i sigurna u sebe. Kod njih smo često i otkrivale neke druge, skrivene talente. Neka odlično crtaju, a nisu za to niti znala jer su bila nesigurna, neka su izrazito muzikalna. A neka su gajila takvu averziju prema olovci i tipkovnicama, da ih nisu htjela ni primiti u ruke – kaže Majda Ivanda.
SAVJETI RODITELJIMA
Na kraju, evo i nekoliko savjeta roditeljima koji primjete poremećaj u čitanju i pisanju kod svoje djece.
– Nemojte dijete proglasiti lijenim ako izbjegava čitanje i pisanje, nemojte od njega zahtjevati da čita naglas. Nemojte ga uspoređivati s drugom djecom u razredu, i ne prigovarajte mu zbog neurednog rukopisa. Ohrabrite ga da može raditi polako ako mu je tako lakše, te otovoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom – kaže Majda Ivanda.
Naravno, najbolje je da se javite u prostorije Udruge ‘Izvor ljubavi’, a sve podatke možete pronaći na www.izvor-ljubavi.hr
Poznate osobe s disleksijom, od Einsteina do Agathe Christie
Popis poznatih osoba koje imale disleksiju je impresivan, pa ćemo izdvojiti samo neke, one najpoznatije. To su Albert Einstein, Thomas Edison, Isaac Newton, Michael Faraday, Winston Churchill, John F. Kennedy, Leonardo Da Vinci, Pablo Picaso, Walt Disney, Muhamed Ali, Agatha Christie, Hans Christian Anderson, Ernest Hemingway, Mark Twain, Marlon Brando, Tom Cruise, Antony Hopkins, Olivwer Reed, Harrison Ford, John Lennon i mnogi drugi.
Radi se impresivnom popisu, disleksiju su imali i znanstvenici, i glumci i umjetnici, ali i književnici i pisci, za koje bi se najmanje nadalo da pate od disleksije.
– Svi oni pokazuju da disleksija nije trajna kočnica u intelektulnom napretku, već teškoća s kojom se može uspješno nositi i zadovoljno živjeti. Svaka mana donosi i neku vrlinu – kaže Majda Ivanda iz udruge ‘Izvor ljubavi’
Disgrafija i diskalkulkija
Osim disleksije, kod djece se javlja i disgrafija i diskalkulkija. Disgrafija označava poremećaj pisanja i javlja se najčešće zajedno s problemima čitanja, iako osobe s disleksijom ne moraju nužno imati teškoće u čitanju. Diskalkulkija je poremećaj matematičkih sposobnosti, a očituje se problemima u razumijevanju i usvajanju matematičkih pojmova i operacija.
