Šibenska policija na temelju anonimne prijave pokrenula je istragu u šibenskoj komunalnoj tvrtci Gradska čistoća d.o.o., a zbog sumnje u legalnost nabave vozila i rezervnih dijelova tijekom 2013. i 2012. godine. Ovu informaciju neslužbeno su potvrdili izvori bliski policiji, ne želeći komentirati tijek istrage. Kako neslužbeno doznajemo, prošlog petka istražitelji su upali u Čistoću zahtijevajući od nove direktorice te komunalne tvrtke Sanje Čatlak da im dostavi sve podatke o kupnji novih kamiona koje je tvrtka pod vodstvom njezinog prethodnika, HNS-ovca Stipe Tomičića, pribavila putem lizinga tijekom 2012. i 2013. godine. Na nabavu ukupno deset kamiona, doznajemo od upućenog izvora, Čistoća je potrošila ukupno oko šest milijuna kuna. Sve to ne bi bilo sporno da su kamioni u upotrebi no, kako se, kako doznajemo, navodi i u anonimnoj prijavi, dio kupljenih vozila do danas nije stavljen u uporabu, te ima nula prijeđenih kilometara za potrebe Čistoće! Otkako su dostavljeni parkirani su u dvorištu tvrtke i nisu uposleni.
KAMIONI PARKIRANI
– Tijekom 2012. godine Uprava Čistoće kupila je šest kamiona, od čega četiri stara vozila, jedno je čak starije od osam godina, a jedno polovno vozilo iz nejasnog je razloga plaćeno nešto manje od milijun kuna. Također, u 2013. kupljena su četiri nova vozila. Dva nova vozila dosad uopće nisu vožena jer ne odgovaraju potrebama tvrtke, iako na njih Gradska čistoća svaki mjesec uredno plaća lizing, kasko, održavanje, a izdvaja se i za registracije. Zbog toga se postavlja pitanje zašto su uopće kupljena, te tko je od toga profitirao – napominje naš izvor iz policije. Ukupan iznos lizinga koji mjesečno plaća Gradska čistoća za ova vozila, ali istinabog i za ona kupljena 2007., iznosi oko 280 tisuća kuna mjesečno. Reklo bi se, skup sport za nešto što je plaćeno novcem građana Šibenika, a nema funkciju. Vozila su, uzgred govoreći, u funkciji podizanja tereta, a ne prikupljanja otpada, te navodno uopće nisu adekvatna potrebama tvrtke.
Osim nabave vozila, policiji je sumnjiva i nabava rezervnih dijelova za vozila i ostalu opremu. Rezervni dijelovi, doznajemo neslužbeno, nabavljali su se u iznosu od oko milijun kuna godišnje, skuplje no što bi to trebalo biti, i to bez postupka javne nabave napominje naš izvor.
– Primjera radi, na INA-inoj crpki 200 litara ulja za motore košta oko devet tisuća kuna, a Čistoća je preko svojih dobavljača isto plaćala 22 tisuće kuna – tvrdi upućeni izvor. Češljajući poslovanje Čistoće tijekom protekle četiri godine istražitelje je navodno zainteresirala i informacija o izgradnji nadstrešnice na odlagalištu otpada Bikarac koju je, u sklopu IPA programa, financirala Europska unija. Nakon izgradnje nadstrešnice nabavljena je i balirka za papir, kao sastavni dio budućeg Regionalnog centra za odlaganje otpada na Bikarcu. No, iako opravdana investicija, doznajemo iz upućenih izvora, balirka nije u funkciji jer je prevelika, te se ne može ugraditi ispod nadstrešnice, budući da tada za nju nema adekvatnog manipulativnog prostora. S druge strane, Gradska čistoća nadstrešnicu ne može rušiti jer bi u tom slučaju Europska unija povukla uložena sredstva. Zbog svega toga nova direktorica Gradske čistoće Sanja Čatlak našla se u pat poziciji. Čatlak, unatoč našem inzistiranju, ne želi komentirati novonastalu situaciju. Potvrđuje tek da su istražitelji bili kod nje u uredu, no ne želi dalje diskutirati o slučaju dok istraga traje.
ČEKA SE ZAVRŠETAK ISTRAGE
Svoj pravorijek o ovom slučaju dat će tek policija kada se istražne radnje završe, te kada se u koordinaciji s Državnim odvjetništvom odluči ima li materijala za podizanje kaznene prijave ili nema. No, s obzirom na činjenicu da je Čistoću vodio HNS-ov čovjek, dakle iz stranke koja se nedavno, odlaskom Radimira Čačića, raskolila na dvije struje, Čačićevu i onu koja je ostala vjerna predsjednici Vesni Pusić, kuloari bruje o tome kako je ‘slučaj Čistoća’, zapravo ‘slučaj HNS’ u kojem su dojučerašnji suradnici krenuli u oštar sukob, razotkrivajući djelovanje upitne zakonitosti prijavama policiji.
