Šibenska Crkva, kao dio Kristove Crkve, kroz 700 godina svoje povijesti iznjedrila je mnoge velikane duha i srca. Na nama je moralna obaveza da ih upoznamo, kako bismo revnije radili za Kristovo kraljevstvo. Danas ćemo govoriti o jednomu od njih, kako bi nam misao na nj postala poticaj na domoljublje i rodoljublje.
Don Krste Stošić rodio se u Šibeniku 1884. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju i bogosloviju u Zadru. Župnik je bio smo godinu dana i to u Betini. Godine 1910. došao je u Šibenik i ostao u njemu do 1943. – pred samu smrt.
Njegovo glavno zaduženje bilo je predavanje vjeronauka (20 sati sedmično). Uz to je obavljao 23 crkvena zaduženja i bio aktivan u 21 društvenoj djelatnosti. Svaki posao je obavljao kao da mu je najvažniji u životu.
Mnogo je pisao. Istraživao još i više. Objavio je 22 knjige i knjižice te oko 280 članaka i rasprava u raznim novinama i časopisima. Puno toga je ostalo neobjavljeno, a danas je u posjedu Gradskoga muzeja u Šibeniku.
Umro je u Tisnomu 1944. Tamo se bio sklonio zbog bombardiranja Šibenika.
– Don Krsto Stošić je svojim uzornim životom i mnogovrsnim djelovanjem na vjerskom i kulturnom polju, kao malo tko drugi obilježio život rodnoga grada Šibenika u prvoj polovici XX. stoljeća. Osobito mnogo pridonio je proučavanju njegove prošlosti i prezentaciji njegove kulturne baštine – iz seminarskog rada don Franje Glasnovića
Očito je bio veliki čovjek. U nemogućnosti da prikažemo sva područja njegova djelovanja, ograničit ćemo se na sljedeće:
VJEROUČITELJ
Smatrao je svojom najvažnijom dužnošću odgoj u vjeri. Kroz 33 godine predavao je vjeronauk 20 sati tjedno. Tu službu obavljao je čitavim srcem. Njegova živa narav doprinosila je zanimljivosti njegova izlaganja. Ako bi na satu ostalo vremena, rado je pripovijedao zgode sa svojih brojnih inozemnih putovanja. Pogotovo je rado pričao o Svetoj zemlji. Uza sve to, njegove metode za održavanje discipline ne mogu se preporučiti suvremenim vjeroučiteljima (šiba).
OSNIVAČ MUZEJA
Godine 1925. u crkvi Svih Svetih (iznad Gradske vijećnice) don Krsto je otvorio Muzej. Međutim, kako će o tome biti govora na drugom mjestu, ovdje to samo spominjemo.
ISTRAŽIVAČ ARHIVA
Don Krsto je strastveno volio Šibenik. Bila mu je na srcu povijest njegova grada. Nezaobilazno vrelo za poznavanje povijesti su arhivi. Zato ih je marljivo proučavao. 1929. godine započeo je raditi u arhivu samostana sv. Frane u Šibeniku. To nije bilo bez teškoća. Kad je posao završio priznao je fratrima: „Vaš arhiv bio je za mene škola“. U radu se naučio istraživati. Kao plod toga objavio je 6 studija. Godine 1937. sistematizirao je sudski – bilježnički arhiv u Šibeniku. To je bio veliki posao (325 svezaka od 1386. do 1836. godine). Radio je i u drugim manje poznatim arhivima. Taj rad mu je bio od neprocjenjive koristi za objavljivanje knjiga i brošura. Uzmimo za primjer knjigu Sela šibenskoga kotara. Podaci za svako mjesto potkrijepljeni su navodima iz arhiva (župe, Biskupije, općine, Suda ili bilježnika).
UPRAVITELJ GOSPINA SVETIŠTA U VRPOLJU
Govoreći o don Krsti mnogi se ni ne sjete spomenuti da je od 1928. do 1932. godine bio upravitelj Gospinoga svetišta u Vrpolju. Uza sve druge obaveze što ih je imao, tu je dužnost savjesno obavljao.
Radovi, koji su bili izvedeni pod njegovom upravom, potvrđuju njegovo odgovorno shvaćanje dužnosti: Na pročelju crkve postavljen je lik Gospe od milosti. U crkvi je postavljen križni put. Unutrašnjost crkve je dekorirana. Postavljen je gromobran. Pobrinuo se da se prema cesti sagrade arkade, a s drugih strana Svetišta da se podigne ogradni zid. Zasađeni su borići… Na završetku svoje službe mogao je izjaviti: „Iza mog rada za Svetište ostala je meni posve čista savjest i velika utjeha, da sam učinio na čast Gospe sve što sam znao i prema prilikama mogao“.
PLODNI PISAC
Uz svoje brojne obaveze, don Krsto je nalazio vremena i za pisanje. Ukupno je izdao 22 knjige, odnosno brošure i objavio oko 280 članaka u raznim novinama, odnosno revijama. Osim onoga što je za života objavio, ostalo je puno toga u rukopisima. Od toga sigurno najznačajnija je „Povijest Šibenika“ (zamišljeno u četiri sveska), te „Povijest šibenskih crkava i samostana“.
KULTURNI DJELATNIK
Teško je naći čovjeka čiji je znanstveni i književni rad je bio toliko raznolik, kao što je to slučaj kod don Krste Stošića. Opravdano o njemu piše profesor Ivo Livaković u svom leksikonu Poznati Šibenčani: „Za više od tri desetljeća svestranog rada u Šibeniku, izrastao je u najznačajnijeg kulturnog i znanstvenog djelatnika u prvoj polovici XX. stoljeća. Bio je prvi šibenski kroničar, plodni publicist, veliki dobrotvor, vrsni kateheta“ (437-438 str.). Činjenica da je za života obnašao 23 crkvene službe te obnašao 21 vancrkvenu djelatnost potkrepljuje gornji navod. Zaista je živio za svoj grad.
PIŠE: don Ante Skračić/ IZVOR: ‘Sveti Mihovil’
