Gotovo svakoga dana tijekom sezone stupci crne kronike u dnevnim medijima, te policijska izviješća donose nove informacije o teškim prometnim nezgodama na županijskim prometnicama. Nije to za čuditi, navode stručnjaci, jer je sezone vrijeme kada se na obalu spuste furešti koji voze umorni, ne poznaju prometnice i žure se na odredište, pa posljedice takvog neodgovornog ponašanja za volanom mogu biti kobne.
O kobnim posljedicama dobro znaju u PU šibensko-kninskoj.
– U turističkoj sezoni broj prometnih nesreća je za oko 25 posto veći u odnosu na ostatak godine, što je i razumljivo s obzirom na povećan broj vozila u prometu. Primjerice, 90 posto turista koji posjećuju našu županiju dolaze automobilima – kaže načelnik PU šibensko – kninske Ivica Kostanić.
POJAČANA AKTIVNOST POLICIJE
PU šibensko-kninska zato pojačava svoje aktivnosti tijekom sezone, dolaze pojačanja u ljudstvu, ali i tehnici, pa po županijskim cestama ‘krstare’ i policajci na motoru iz unutrašnjosti, na autoputu se u pomoć često zovu ‘Kobre’, a po potrebi se angažira i helikopter MUP-a. Nažalost, sudeći po broju prometnih nesreća kojih je ove sezone dvostruko više nego lani, sve to skupa nije dovoljno kako bi djelovalo preventivno.
– U lipnju i srpnju 2014. zabilježeno je 236 prometnih nesreća, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 123 – kaže Ivica Kostanić.
Što se tiče kritičnih točaka na prometnicama, uvidom u policijske evidencije dolazi se do zaključka da na našem području statistički pokazatelji ne upućuju na pojedina mjesta koja bi smatrali kritičnim točkama.
– Jednostavno, kritična zona je jedne godine magistrala, druge godine autoput, nema više nikakve logike i pravila, prometne se događaju svuda, bez nekakve šprance – ističe Kostanić.
ČETVERO OSOBA SMRTNO STRADALO
U 236 prometnih nesreća u lipnju i srpnju četiri osobe su smrtno stradale, 78 ih je ozlijeđeno, od čega 23 s teškim tjelesnim ozljedama, a u 154 nesreće zabilježena je materijalna šteta. Unatoč ovakvoj statistici, neodgovorni vozači, umjesto da pažnju obrate na oprez, rado stišću papučicu gasa. Prekomjerna brzina neprilagođena uvjetima na cesti, zapravo, i jest jedan od najčešćih razloga iz kojeg se događaju prometne nezgode.
– Najveća brzina koju smo evidentirali na prometnicama je 222 kilometara na sat izvan naselja, a u naselju 153 kilometara na sat – kaže Kostanić. Osim brzine, prometne nezgode najčešće uzrokuje vožnja pod utjecajem alkohola, te pretjecanje na mjestima gdje je obilježena puna linija. Veliki problem, kaže Kostanić, policiji stvaraju recidivisti, ljudi koji su u svoje policijske ‘kartone’ ubilježili više prometnih prekršaja, neki među njima i više desetaka.
Policija kontinuirano vodi popis osoba koji učestalo vrše prekršaje iz domene zakona sigurnosti prometa na cestama, posebice kada se radi o povredi odredaba tog zakona u svezi upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola (s izmjerenim preko 1,5 promila) ili droga, upravljanja bez položenog vozačkog ispita ili upravljanja neregistriranim vozilom, te s brzinom većom od 50 kilometara na sat od dopuštene. Oni su najopasniji prometni faktor. Njih je na našem području, prema policijskoj statistici, između 20 i 30, i svaki od njih ima više od deset prekršajnih i kaznenih prijava zbog povrede ovih najtežih odredbi. Na sreću, navodi Kostanić, zakon se u pogledu ovakvih prekršaja postrožio te određuje čak i do mjesec dana zatvora za one koji opetovano na teži način krše prometna pravila.
Treba kazati kako, unatoč svim preventivnim radnjama koje je šibenska policija poduzela dosad, raste broj stradalih sudionika prometa na dva kotača. Porastao je i broj stradalih biciklista i motociklista, prvi su sudjelovali u 12 prometnih nesreća, dok su motociklisti u lipnju i srpnju ove godine sudjelovali u 38 nesreća.
Nažalost, unatoč svim naporima policije, negativni trend rasta prometnih nesreća nastavio se i u kolovozu, u prvih 15 dana ovog mjeseca nema dana da nije zabilježena prometna. Jedan motorist i smrtno je stradao prije tri dana na magistrali kod skretanja prema Jadriji.
