U Egejskom moru ovih dana kreće ronilačka ekspedicija koja bi, među ostalim, trebala pronaći neke dijelove Antikitere, najstarijeg poznatog računala na svijetu iz vremena drevne Grčke.
Pothvat je dobio nadimak ‘Velika debela grčka ekspedicija’, a arheolozi će njime pokušati proniknuti u tajnu najstarijeg mehaničkog kalkulatora na svijetu.
Antikitera mehanizam je antički mehanički uređaj koji je služio za računanje astronomskih položaja svemirskih tijela, a 1901. godine pronašao ga je lovac na morske spužve u olupini potopljenog rimskog broda kod grčkog otoka Antikitera. Datira iz 82. pr. n. e, međutim, analize teksta pronađenog uz mehanizam sugeriraju da je korišten i 15 do 20 godina ranije.
Mehanizam je visok 33 cm, širok 17 cm, a debeo 9 cm. Napravljen je od bronce i smješten u drveni okvir. Na njemu je ispisan tekst od skoro 3000 slova koji je u posljednjih nekoliko godina gotovo potpuno dešifriran. On predstavlja neku vrstu uputa za upotrebu s poglavljima o astronomiji, geografiji i mehanici. Uređaj je pohranjen u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni.
Među ostalim ima 30 sačuvanih zupčanika, a pretpostavlja se da ih je ukupno bilo 37. Još nije sigurno je li se temeljio na geocentričnom ili heliocentričnom principu. Budući da je pronađen na rimskom brodu, vjeruje se da je bio ukraden u Grčkoj i transportiran za Cezara kada je došlo do brodoloma.
Njegovo funkcioniranje prvi je objasnio britanski znanstvenik i povjesničar Derek John de Solla Price 1952. godine. U svojem radu on je zaključio da Antikitera predstavlja simulator kretanja planeta okoSunca te da se može nazvati prvim analognim računalom. U mehanizam bi se unio određeni datum iz prošlosti ili budućnosti, a on bi pokazao kakva je u to vrijeme bila konstelacija Sunca, Mjeseca i planeta. Do danas je konstruirano nekoliko modela kojima su stručnjaci pokušali predstaviti njegov način funkcioniranja. Međutim znanstvenici se slažu da bi u olupini moglo biti još nekih dijelova koji bi mogli pomoći da se do kraja rasvijetli mehanizam i podrijetlo uređaja.
Ekipa nove ekspedicije opremljena je novim ronilačkim odijelom vrijednim 1,3 milijuna dolara koje bi im trebalo omogućiti da zarone mnogo dublje i dulje nego ikada ranije – do dubina od oko 150 metara na nekoliko sati. Prije ronilaca lokaciju će snimiti i analizirati robotizirana podmornica.
Članovi ekspedicije koja će trajati oko mjesec dana nadaju se da će na dnu otkriti još jedan potonuli brod te brojne vrijedne artefakte. Do sada je pronađeno 36 mramornih statua, nekoliko brončanih, dosta zlatnog nakita i nešto ljudskih ostataka. No u svakom slučaju najvrednije bi trebalo biti moguće otkriće dijelova Antikitere koji nedostaju.
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=nZXjUqLMgxM[/youtube]
IZVOR: tportal.hr
