Više

    Sveti Mihovil, nebeski zaštitnik Krešimirova grada

     

    Od samih početaka Šibenika, grada čiji je život započeo na castrumu, na kamenoj uzvisini 70 metara nad morem, pa sve do današnjih dana neraskidiva je povezanost između Krešimirova grada i nebeskog arhanđela svetog Mihovila. Nebeskog vojskovođu, neustrašivog i nepobjedivog, predvodnika nebeske vojske na slavu Božju protiv palih anđela, Šibenčani oduvijek posebice štuju. Uzdajući se u njegovu snagu i vjerujući u njegovu pomoć i zaštitu Šibenčani su upravo svetog Mihovila izabrali za svog zaštitnika.

    O svetom Mihovilu zaštitniku grada Šibenika, povodom velike 700. obljetnice Šibenske biskupije 1998. godine, Ksenija Kalauz zapisala je: „U svojoj neprestanoj borbi sa sotonom sv. Mihovil bdije nad ljudskim rodom, želeći ga na taj način osloboditi moći sotone i grijeha. Arhanđel Mihovil jedan je od nebeskih anđela, koji neprestance bdije uz Božje prijestolje. Njegova je dužnost, kao vodiča duše, i upućivanje duše pokojnika ka posljednjem sudu. Zbog izuzetnih osobitosti i moći koje sv. Mihovil posjeduje, kršćanska ikonografija različito ga prikazuje dajući mu kao osnovne atribute koplje, vagu, mač i zemaljsku kuglu. Simbolizirajući snagu i pobjedu prikazuje se kao ratnik velikih raširenih krila kako zaštitnički bdije nad vjernicima koji mu se u molitvi obraćaju. Pojavljuje se i kao ratnik, koji gazi, i ubija kopljem zmaja, označavajući tako pobjedu duše nad zlom. Često puta umjesto zmaja ubija sotonu, čime oslobađa vjernike njezinog utjecaja, demonstrirajući time pobjedu nad grijehom. Kao mjeraču duše uz Božje prijestolje kršćanska ikonografija stavlja mu u lijevu ruku drugi atribut – vagu, znak pravde, suda i spašavanja duše“.

    U povijesnim izvorima sačuvan je spomen na crkvu svetog Mihovila sagrađenu u castrumu, prvobitnoj jezgri iz koje se poslije razvio Šibenik, tako da se može reći da je prva crkva u Šibeniku bila posvećena upravo svetom Mihovilu. Također se spominje u izvorima iz 12. stoljeća da je biskup Ivan Trogirski služio misu u crkvi svetog Mihovila i da mu se na glavu spustila bijela golubica. To je prvobitno razdoblje postojanja Krešimirova grada, prije negoli je Šibenik 1298. godine dobio vlastitu biskupiju i dobio status grada. Nažalost, crkvu svetog Mihovila je u 19. stoljeću srušila austrijska vojska, tako da je o njenom postojanju sačuvano tek pamćenje. Zahvaljujući crkvi svetog Mihovila i tvrđava je nazvana tvrđava svetog Mihovila. Najstariji sačuvani povijesni dokument koji o tomu svjedoči je isprava od 5. rujna 1359. godine kojom hrvatski ban Nikola Seč zahtijeva od mletačke vlade naknade za neke štete gdje se spominje „in castro santi Michaelis Sibenicensis“.

    Sveti Mihovil je od najstarijih vremena postao i simbolom gradskog grba i pečata. Tijekom 13. stoljeća Šibenčani počinju koristiti lik svetog Mihovila kao gradski grb. O tomu Ksenija Kalauz piše: „Njegov prikaz u grbu, kao najsnažnijeg i nepobjedivog anđela, simbolizirao je borbenost i snagu srednjovjekovne slobodne gradske općine Šibenik. Njime su Šibenčani upozoravali neprijatelja da će slijediti primjer nebeskog zaštitnika i neustrašivo se boriti za očuvanje svih svojih prava. Izrađujući grb najčešće u kamenu postavljali su ga na vidljiva i istaknuta mjesta nastojeći između ostalog i njime demonstrirati svoju komunalnu autonomiju, koju su u nestalnim vremenima srednjeg vijeka morali uvijek ponovno utvrđivati i braniti“.

    Od drevnih vremena upotreba lika svetog Mihovila je na gradskom grbu sve do 1926. godine, u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kada je odlukom Ministarstva policije zabranjena upotreba svih općinskih i pokrajinskih grbova i pečata. Međutim, s uspostavom Banovine Hrvatske, ta je zabrana krajem 1939. godine ukinuta i ponovno je u uporabi bio općinski grb s likom svetog Mihovila. Isti se grb koristio sve do 1980. godine kada je lik svetog Mihovila uklonjen iz općinskog grba. Tim su činom tadašnje komunističke općinske vlasti nakon stoljeća uporabe svetog Mihovila odlučile ga izbrisati iz gradskog grba. Na sreću, vrlo brzo, s demokratskim promjenama 1990. godine i uspostavom hrvatske države nebeski je zaštitnik sveti Mihovil i službeno ponovno postao likom šibenskog gradskog grba. Od 1998. godine odlukom Gradskog vijeća grada Šibenika propisana je uporaba gradskog grba i zastave grada Šibenika, koja je na snazi, u kojima se nalazi sveti Mihovil. Također jer Statutom grada Šibenika propisano da se 29. rujna blagdan svetog Mihovila slavi i kao dan grada Šibenika.

    Pišući svojedobno o svetom Mihovilu, povezanosti gradskog i vjerskog blagdana, istaknuli smo sljedeće: „ Nakon 1990. godine Šibenčani nisu imali dvojbe oko dana grada, grba i zastave – na to se mjesto prirodno vratio sveti Mihovil, čime se još jednom osvjedočila duboka katolička ukorijenjenost u Šibeniku, i na površinu se vratila tradicija koja postoji od samih početaka grada. Svečanost svetog Mihovila izvrsno se uklopila u proces retradicionalizacije, vidljiv na ulicama svih povijesnih gradova. Uz ekonomsku globalizaciju, koja kao da melje sve pred sobom, na području kulture i identiteta paralelno imamo suprotan proces – pokušaj očuvanja tradicije, koja uspostavlja različitost na karti Europe i svijeta. Ponovana interpretacija vlastite tradicije daje prepoznatljivost, nasuprot globalizacijskoj uniformiranosti. zato je sveti Mihovil važan za budućnost Krešimirova grada, jer je jasno, neupitno i prepoznatljivo uporište gradske tradicije. Zato ima punog smisla svetog Mihovila svečano obilježavati kao zaštitnika grada Šibenika i 29. rujna treba biti u procesijskoj povorci, iza njegova lika proći od katedrale svetog Jakova Kalelargom, preko Poljane, niz đerdin, rivom se vratiti na najljepši renesansni trg na istočnoj obali Jadrana i nakloniti se svetom Mihovilu. Pri tomu ne mislim samo na vjernike, jer i Šibenčanima koji ne vjeruju, a vole svoj grad, na taj je dan mjesto u procesiji“.

    U vrijeme pojačane ugrozbe temeljnih kršćanskih i nacionalnih vrednota, čemu svjedočimo svakodnevno, kao da je više nego ikada važno zazvati zaštitu svetog Mihovila nad Šibenik i sav vjernički puk u Šibenskoj biskupiji. Sa svetim Mihovilom Krešimirov grad od samih početaka ima isprepletenu bogatu prošlost. S vjerom da će tako biti i u budućnosti slavimo i ove godine svetog Mihovila nebeskog zaštitnika Šibenika.

    PIŠE: dr.sc. Ivica Poljičak za ‘Mihovil’, glasilo Šibenske biskupije

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Zabok odnio bodove u dosta komornoj atmosferi...

    Pukla je pobjednička mini-serija Šibenke. Stala je na dvije pobjede, Zabok je, na polupunom (ili polupraznom) Baldekinu, u poprilično komornoj atmosferi, bez huka Funcuta,...

    Telegram doznaje: Milanoviću se obećalo 57 zastupnika, čeka...

    Rijeke pravde su, kako doznajemo, dosad već okupili 57 zastupnika koji bi za mandatara podržali Zorana Milanovića. Osim SDP-a i koalicijskih partnera te stranke,...

    Neugodno iznenađenje jutro nakon izbora: Pogledajte kakvu su...

    Jutro nakon što su održani parlamentarni izbori, a još se nisu slegnuli niti prvi dojmovi, stiže prva najava poskupljenja - piše Jutarnji. A1, naime, svoje...

    Večer s Arijanom Čulinom u Narodnoj knjižnici Knin

    U Narodnoj knjižnici Knin u utorak, 23. travnja u 19 sati Arijana Čulina, glumica, pjevačica, slikarica, stand up komičarka i autorica književnih hitova, među...

    NAJNOVIJE

    FOTO Zabok odnio bodove u dosta komornoj atmosferi na Baldekinu, play off i dalje je dohvatljiv narančastima

    Pukla je pobjednička mini-serija Šibenke. Stala je na dvije pobjede, Zabok je, na polupunom (ili polupraznom) Baldekinu, u poprilično komornoj atmosferi, bez huka Funcuta,...

    Telegram doznaje: Milanoviću se obećalo 57 zastupnika, čeka se odluka Mosta, dobili smo komentar Nikole Grmoje

    Rijeke pravde su, kako doznajemo, dosad već okupili 57 zastupnika koji bi za mandatara podržali Zorana Milanovića. Osim SDP-a i koalicijskih partnera te stranke,...

    Neugodno iznenađenje jutro nakon izbora: Pogledajte kakvu su poruku dobili korisnici A1

    Jutro nakon što su održani parlamentarni izbori, a još se nisu slegnuli niti prvi dojmovi, stiže prva najava poskupljenja - piše Jutarnji. A1, naime, svoje...

    Večer s Arijanom Čulinom u Narodnoj knjižnici Knin

    U Narodnoj knjižnici Knin u utorak, 23. travnja u 19 sati Arijana Čulina, glumica, pjevačica, slikarica, stand up komičarka i autorica književnih hitova, među...