Europa je kontinent s najdužom obalom u odnosu na kopno, gdje na 500 najvećih naseljenih otoka živi 15 miljuna stanovnika. Unatoč specifičnostima europskih otoka, većina otočana suočava se s poteškoćama negativnog omjera poput prirodnog prirasta te ograničene povezanosti zbog prirodnih nepogoda i troškova prijevoza.
Otočno stanovništvo EU uglavnom je više dobne starosti, odnosno više od 20% postojećeg otočnog stanovništva na većini je otoka starije od 65 godina, što potvrđuje nisku privlačnost otoka mladima i bojazan od nestajanja otočnih zajednica.
Otočki problemi su životni uvjeti; prosječni dohodak manji je nego na kopnu, otoci su izoliraniji, imaju manje unutarnje tržište, no problemi postaju najizraženiji tijekom turističke sezone. Tada se populacija na otocima višestruko poveća a s time raste i pritisak na medicinske službe.
Picula i Borzan upozorili su stoga Europsku komisiju da se hitni medicinski prijevoz morem najčešće odvija neadekvatno: redovnim brodskim linijama, brodovima obalne straže i privatnim čamcima, koji nisu prilagođeni potrebama pacijenata. „To dovodi otočane i turiste iz cijele EU u neravnopravan položaj zbog čega je nužno uspostaviti organiziranu hitnu medicinsku službu brzim brodovima. Osim izjednačavanja građana u pristupu medicinskoj skrbi, podizanje razine znanstvene zaštite imalo bi pozitivan utjecaj na regionalan razvoj otoka i demografske trendove“, naglasili su zastupnici u svojem zajedničkom pitanju.
Pozivajući se na Direktivu 2011/24/EU iz ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, Povelju o funkcioniranju EU te neupitne potrebe otočkog stanovništva, Picula i Borzan pitali su Komisiju „koje mjere planira poduzeti da stanovnicima otoka i njihovim gostima omogući adekvatan i ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti.“ Zastupnici su također pitali Komisiju razmatra li financiranje nabavke vozila i opreme za hitni prijevoz pacijenata, izgradnje pristaništa i edukaciju medicinskih timova kao neke od mjera.
