U Vladi se ozbiljno razmatra o odustajanju od projekta monetizacije autocesta, kazao je za Jutarnji list visoki vladin izvor.
U Vladi međutim naglašavaju kako će s odlukom pričekati do druge polovice sljedećeg mjeseca kada se očekuju ponude potencijalnih koncesionara. Kako nam je rečeno za odustajanje od konecsioniranja autocesta više je razloga. U Vladi su svjesni kako je građanima loše pojašnjen proces monetizacije i benefiti koje bi država od toga dobila. Nadalje, svjesni su kako bi bilo političko samoubojstvo u izbornoj godini usprotiviti se volji građana. Naime, ukoliko organizatori referenduma skupe dovoljno potpisa za provedbu referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju, Vladi ne preostaje ništa drugo nego da poštuje njihovu volju. “Ne možemo ići protiv 500, 600 ili više tisuća potpisa”, kazao nam je izvor u Vladi.
Promjenu vladine politike u slučaju monetizacije autocesta najavila je jučer i njena potpredsjednica Vesna Pusić.
– Ako je glas većine protiv, to treba respektirati, rekla je Pusić. Ona je prošlog tjedna dana kazala kako je monetizacija spas za državne financije i da od toga nem odstupanja. No, jučer je naglasila da je “glas javnosti važan i da je to odluka koju treba raspraviti i donijeti s koalicijskim partnerima”.
Prema neslužbenim informacijama, u HNS-u još nije donijet službeni stav oko monetizacije i referenduma ali, kako nam je rečeno, prevladava mišljenje “ukoliko se građani odluče protiv monetizacije Vlada to mora poštivati i to se nemože ignorirati”. Dakle, HNS će u slučaju uspjeha referenduma biti protiv davanja autocesta u koncesiju. Pojedini naši sugovornici tvrde kako bi odustajanje od monetizacije samo zbog uspješnosti referenduma bio još jedan dokaz kako u Hrvatskoj ne može uspjeti tržišna politika. Nakon odustajanja od poreza na nekretnine i outsourcinga, ovo bi bio dodatni udarac vjerodostojnosti Vladine politike, ali i dokaz da građani ove zemlje ne pristaju na promjene.
Zaduženje 15 mlrd. kn
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić jučer nam je kazao kako je potrebno pričekati ponude potencijalnih koncesionara kako bi se donjela konačna odluka. Tvrdnje organizatora inicijative za prikupljanje potpisa kako je monetizacija potpuno nepotrebna i da se novim zaduživanjem od 15 milijardi kuna mogu riješiti svi problemi Hrvatskih autocesta smatra populizmom.
– Vlada Hrvatskim autocestama više ne može davati državne garancije za nova zaduživanja. To je odluka Europske komisije, a bez državne garancije HAC se ne može zadužiti, naglašava Hajdaš Dončić.
Komisija je nakon teških pregovora Vladi dopustila izdavanje garancija za zaduženje od 800 milijuna eura kako bi se vratile ovogodišnje kreditetne obveze. Ministar napominje kako su zablude da se za reprogram dugova mogu dobiti povoljni krediti.
Nepovoljni krediti
– Za reprogram kredit neće odobriti ni IBRD ni EBRD, morate ići kod komercijalnih banaka, a kod njih su kamate oko 5,5 posto. A to nikako nije povoljno. Tvrdnje organizatora kako će koncesionar u 40 godina zaraditi 80 milijardi kuna je čista floskula, kaže Dončić te dodaje kako je nemoguće procjeniti zaradu na tako dugi rok.
Ukoliko Vlada odustane od monetizacije koji je plan B? Ministar Hajdaš Dončić tvrdi kako u tom slučaju predstoje pregovori s Europskom komisijom da dozvoli daljnje zaduživanje HAC-a uz državne garancije i ponovno vraćanje 60 lipa trošarine HAC-u. Naime, Vlada je još ranije 20 lipa od trošarina preusmjerila Hrvatskim cestama, a 20 lipa HŽ Infrastrukturi.
Trošarine na gorivo
Ministar napominje da u tom slučaju neće biti novaca za izgradnju i obnovi željeznica, niti za gradnju državnih cesta.
– HAC od cestarina ima godišnji prihod od 1,9 milijardi kuna. Kada se odbiju troškovi ostaju mu milijarda kuna koja mu nije dovoljna za otplatu kredita i zato moramo ponovno vratiti 60 lipa HAC-u. HŽ Infrastruktura se u sljedeće dvije godine može zadužiti samo 2 milijarde kuna. Bez trošarina od benzina nema obnove i gradnje novih pruga, napominje ministar.
– HAC je danas zadužen 4,1 milijardu eura glavnice plus 500 milijuna eura kamata. Dakle oko 33 milijarde kuna. U slučaju reprograma kredita tvrdim da će se dug do 2039. popesti na 60 milijardi kuna. Kada tome dodamo i troškove rada HAC-a to se penje na oko 100 milijardi kuna. To građanima mora biti jasno i sa time se moraju suočiti, poručuje ministar Dončić.
PRIJEDLOG PODUZETNIKA NENADA BAKIĆA: ‘Zašto 800.000 građana ne nudi 4400 eura za autoceste?’