Uplatom iznosa od 13 milijuna kuna u dvije rate ili alternativno uplatom iznosa od 12,5 milijuna kuna jednokratno do 31. listopada ove godine Grad Šibenik će isplatiti dugovanje TEF d.d. prema tvrtki INA d.d., čime će se konačno stvoriti uvjeti da se izbriše založno pravo – hipoteka koju je INA upisala na vrijednim nekretninama bivše tvornice kao osiguranje potraživanja od 46,5 milijuna kuna. Takva nagodba Gradu Šibeniku osigurala je solidnu poziciju za nastavak pregovora s državom, točnije ministarstvima financija i gospodarstva te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prema kojima će TEF trebati podmiriti ili regulirati milijunska dugovanja. Doduše, navodi Baus, dok će se s ministarstvima pregovarati oko načina otplate duga i rokovima, TEF d.d. je u obvezi vratiti Fondu pozajmljeni iznos sredstava za sanaciju najkasnije do 31. prosinca 2015. godine. Riječ je o oko 25 milijuna kuna koliko je utrošeno u ekološku sanaciju dijela tvorničkog dvorišta, prvenstveno na sanaciju opasnog otpada.
BROJNI INVESTITORI
– U osnovnom ugovoru o zajmu za financiranje sanacije iz 2008. godine rok za povrat sredstva je bio određen na način da je sredstva trebalo vratiti u roku od godine dana od dana završetka ugovorenih radova. Zbog nedovršenosti radova dodacima osnovnog ugovora su prolongirani rokovi za povrat sredstava, i to u nekoliko navrata, da bi se kao zadnji rok za povrat sredstava, koji je Dodatkom ugovora regulirao bivši direktor TEF-a Krešimir Šakić, odredio 31. prosinca 2015. godine – navodi Baus. Paralelno s reguliranjem dugovanja, nastavlja, u tijeku je izrada prostorno-planske dokumentacije kojom će se odrediti buduća namjena vrijednog terena bivše tvornice površine preko 280 tisuća metara četvornih. No, već sada, kaže Baus, niz je zainteresiranih potencijalnih ulagača-investitora s kojima se vode razgovori o ulaganju na prostoru TEF-a.
– Njihove namjere su usmjerene na valorizaciju i stavljanje u funkciju ovog važnog resursa za Grad Šibenik. Investitori su uglavnom zainteresirani za gradnju hotela, elitnu stambenu izgradnju, te luku nautičkog turizma – marinu – otkriva direktor TEF-a. Ipak, sve to neće biti moguće napraviti dok teren ne bude čist od otpada zaostalog od proizvodnje. Unatoč ranijim objavama kako je teren TEF-a čist od otpada, Baus to opovrgava. Još uvijek, tvrdi, nisu stvorene sve pretpostavke za ulaganja jer na terenu TEF-a postoje veće količine pripremljenog otpadnog materijala koji je potrebno izmjestiti. Unatoč svim sanacijama, direktor TEF-a ne želi, k tome, potvrditi niti da je sav opasni otpad očišćen s te lokacije, budući da ne postoji nijedan dokument od nekog nadležnog tijela koji bi tvrdio tako nešto.
DODATNO ISPITIVANJE
Kako Šibenski tjednik doznaje neslužbeno, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, kao nadležno državno tijelo, zatražio je u travnju ove godine dodatna ispitivanja, odnosno analizu površinskog sloja na šest lokacija. Uzorci su izuzeti na 15-ak točaka prostora tretiranog eko-sanacijom u cilju dopune Izvješća o provedenom postupku sanacije lokacije bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku, kako bi se konačno odgovorilo na pitanje u kojoj je mjeri dovršena sanacija. Iako rezultati još uvijek nisu stigli u upravu TEF-a, neslužbeno doznajemo kako je na nekoliko lokacija utvrđena veća razina štetnih pah-ova nego što je to dozvoljeno u zonama za stambenu ili turističku gradnju. Bausu je poznato da je Fond zatražio ispitivanje, no još uvijek ne raspolaže rezultatima istog.
– Je li opasni otpad očišćen znat će se kada dobijemo nalaze i izvješće o provedenim dodatnim ispitivanjima, te ćemo dobiti ocjenu stanja koja može konstatirati da su provedeni svi potrebni sanacijski postupci ili će definirati preostale aktivnosti koje je potrebno provesti da bi sanacija bila okončana – oprezan je Baus. Dok čekamo na rezultate valja podsjetiti kako je sanacija terena TEF-a počela 2008. godine, a kako danas, šest godina kasnije, teren još uvijek nije spreman za ulaganje. Iako je riječ o resursu koji bi mogao potpuno promijeniti šibensku svakodnevnicu.
