Jutros je u Šibeniku predstavljen EU projekt ‘Oživljavanje lokalnih tradicijskih praksi održivog korištenja prirodnih resursa otoka Murtera i njegove prirodne regije’.
– Naziv je malo duži, ali veoma dobro dočarava bit projekta potpisanog krajem rujna ove godine sa SAFU-om i to je jedan od najvećih projekata na otoku Murteru i u njegovoj prirodnoj regiji koji je povučen u zadnjih deset godina – rekao je Luka Ježina, voditelj projekta ispred murterske udruge Argonauta koja je nositeljica istog uz partnere projekta, a to su, pak Javna ustanova ‘Park prirode Vransko jezero’ te udruge Modrave Betina – Murter, murterska Feniks, 4 grada Dragodid iz Komiže dok je Javna ustanova ‘Nacionalni park Kornati’ kao suradnik projekta.
Spomenuti projekt vrijedan je gotovo sto tisuća eura, a financira ga Europska unija s točno 89.522,65 eura, te EU Ured za udruge Vlade RH u iznosu od 1.292,87 eura.
DOSLJEDNA UPOTREBA
Glavni cilj projekta je ojačati civilni sektor uz pomoć korištenja tradicijskih vještina kao najboljim načinom da se zaštiti nezaštićeni dio prirode, a da se uz pomoć istog, odnosno da lokalno stanovništvu koje živi na spomenutom području ima ekonomske koristi u smislu obnove starih maslinika, proširenje turističke ponude, na primjer, novim turističkim rutama koje će se otvoriti obnovom suhozida … A sve to skupa, trebalo bi doprinijeti produženje turističke sezona na području otoka Murtera od Vranskoj jezera, preko tamošnjih mjesta do kornatskog otočja, te povezati kulturno – povijesnu baštinu i prirodne vrijednosti s istim na otoku Visu odakle dolazi udruga partner iz projekta 4 grada Dragodid.
– Osnovna teza koja se provlači kroz projekt je da će se nezaštićeni prostor najbolje očuvati dosljednom upotrebom tradicijskih vještina kao što je maslinarstvo, gradnja suhozida, ovčarstvo i ostalih tradicijskih vještina kojima će ljudi koji na tom prostoru žive moći oplemeniti svoje budžete, produžiti turističku sezonu – potvrdio je Ježina.
Spomenuti projekt provodi se pod sloganom ‘Oživi, Održi otok. ‘Oćemo li?’, a ono ‘održivo’ u njemu predsjednica udruge partnera projekta Feniks, Irena Ateljević objašnjava ovako:
– Postoje dvije predrasude o održivom razvoju. Prva je da se o tome puno priča, a druga je da se edukacije uglavnom provode kroz radionice sjedeći u uredima, u zatvorenim prostorijama. Ovaj projekt za cilj ima razbiti te predrasude, pokazat će da ekologija nije samo održavanje i pričanje gdje ne postoji ekonomska osnovica, da tu nije riječ samo o održavanju prirode zbog nje same već i da daje prostora čovjeku te će sve radionice biti aktivne pa imamo gradnju suhozida uz vrlo malo predavanja koje će biti samo popratne. Imat ćemo aktivne ruke i noge, ne samo glave – kazala je Ateljević, inače profesorica održivog razvoja. Dodajmo da su na radionice gradnje suhozida pozvani svi zainteresirani od mladih do starijih generacije koje svojim starim maslinicima žele udahnuti novi život obnovom starih suhozida čime će ih učiniti prohodnijima, pa samim time i dostupnijima.
ŽELIMO BITI JEDINSTVENI
Osim obnove suhozida na Modravama, Murteru i Kornatima, tu su još i studijski posjet francuskoj Provansi za najzagriženije volontere u programima, te izrada dokumenta akcijskog plana kao i posjet te razmjena iskustava s Natura 2000 područjem otoka Visa. Istraživanje modela uključenja zajednice u upravljanje zaštićenim dijelovima prirode te provedba pokusne (pilot) turističe ture koja ujedinjuje prostor Vranskog jezera, otoka Murtera i Kornata u jedinstven doživljaj.
– Ne želimo biti tek jedan otok u moru otoka, već želimo biti jedinstveni. Želimo biti drugačiji – kazala je Marina Skračić iz udruge Modrave Betina – Murter. Njenu želju, kao i činjenicu da se radi o zaista velikom, hvale vrijednom projektu potvrdili su i brojni uvaženi Murterini, Betinjani i Tišnjani koji su prisustvovali predstavljaju projekta.
