REBALANS proračuna nakon višetjednih dogovora i traženja prostora za rezove stiže na Vladu. No konkretne uštede manje su od planiranih milijardu i pol kuna. Istodobno, proračunski minus je veći – iznosi oko 15 i pol milijardi.
Potpredsjednik Branko Grčić jučer je najavio uštede na račun materijalnih troškova, subvencija i nekih kapitalnih projekata. Iznose nije otkrio.
Ipak, još je jednom potvrdio da će sva socijalna i primanja branitelja ostati netaknuta. Ranije ovog tjedna ministar financija Boris Lalovac rekao je kako očekuje značajno smanjenje rashoda.
Rashodi su prema ranijim najavama rebalansom trebali biti smanjeni za milijardu i pol do dvije milijarde kuna.No izostanak reformi i smanjeni prihodi, posebice od PDV-a, očito je pomrsio računicu. Tako će se i ovaj deficit, prema najavi Grčića za HRT, krpati novim zaduženjem, većim od 10 milijardi kuna.
Vlada smanjila stopu rasta BDP-a
Kod prvog ovogodišnjeg rebalansa proračuna, kojega je Sabor prihvatio u ožujku, Vlada je stopu rasta BDP-a za ovu godinu s ranijih 1,3 posto smanjila na 0,2 posto.
Prema nekim neslužbenim informacijama, prihodna strana proračuna rebalansom bi bila smanjena za oko dvije milijarde kuna, na oko 114,5 milijardi kuna, dok bi sa smanjenjem od 500 milijuna kuna rashodi bili utvrđeni u iznosu od oko 130 milijardi kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,5 milijardi kuna, što je oko dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka.
Potpredsjednik Grčić danas je izjavio kako će rebalans donijeti deficit između 15 i 16 milijardi kuna, što je 4,8 posto BDP-a na razini središnje države.
Pred Vladom će se naći i nekoliko zakonskih prijedloga povezanih s rebalansom proračuna.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak
Tako bi Saboru trebale biti upućene izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim bi se, prema ranijim najavama, iznos osobnog odbitka povećao s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Također je najavljeno da će se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8.800 kuna podići na 13.200 kuna.
U Vladi smatraju da će se povećanjem neoporezivog dijela dohotka otvoriti mogućnost za povećanje plaća više od milijun zaposlenih.
Pred ministrima je i prijedlog o uvođenju oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, od 1. siječnja 2015. godine.
Prema Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit, reinvestirana dobit bila bi obuhvaćena poreznim olakšicama, ako se ulaže u dugotrajnu imovinu i ako poduzetnik zadržava ili povećava broj zaposlenih.
Mali poduzetnici plaćaju porez po naplaćenom računu
Vlada će raspravljati i o izmjenama Zakona o PDV-u. Uz novinu da mali poduzetnici prema Vladinu prijedlogu više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati s dva na tri milijuna kuna.
Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika.
Pred Vladom će biti i izmjene Zakona o igrama na srećom prema kojem bi poreznim škarama bili obuhvaćeni svi dobitci od klađenja, a ne kao do sada oni veći od 750 kuna, a Vlada bi trebala donijeti i odluku o nastavku postupka prodaje dionica Imunološkog zavoda javnim prikupljanjem ponuda.
IZVOR: index.hr
