Početkom tjedna iznad svoda rekonstruiranog južnog ulaza amfitetra Burnum kod Ivoševaca, u Šibensko – kninskoj županiji, postavljena je kopija Vespazijanovog natpisa koja je, pak, u cijelosti izrađena prema izvorniku.
Radovi na obnovi i rekonstrukciji svoda južnog ulaza burnumskog amfiteatra sastavni su dio projekta ‘Burnum’ koji zajednički provode Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’, Gradski muzej Drniš te Odjel za antičku arheologiju Sveučilišta u Zadru.
NATPIS IZ DVA DIJELA
Inače, originalni natpis cara Vespazijana koji je izvorno stajao na pročelju iznad prvog kamenog luka u ulazu nađen je prije deset godina, točnije 12. veljače 2004. godine. Natpis je bio u dva dijela, lijevi je pronađen u sloju građevinskog materijala na pčetku ulaza dok je desni dio natpisa ležao na hodnoj površini ispred ulaza je te pronađen čak mjesec dana nakon pronalaska prve polovice.
Natpis je isklesan ju velikom bloku kvalitetnog sitnozrnastog vapnenca dimenzija: 294 cm dug, 100 cm visok te 32 cm debeo. Slova su isklesana monumentalnim kapitalom profiliranog polja oblika tabulae ansatae, te glasi:
IMP(erator) CAESAR VE[S]PASIANUS AUG(ustus)
PONT(ifex) MAX(imus) / TRIB(unicia) POT(estate)
VII IMP(erator) XVIII P(ater) P(atriae)
O NATPISU, CARU I RADOVIMA
Konkretan navod o obnašanju službe pučkoga tribuna, koju je u trenutku postavljanja natpisa car Vespazijan vršio po osmi put, iznimno je važan jer omogućava precizno datiranje natpisa u godinu 76./77., odnosno svjedoči dovršenju radova na amfiteatru koje je, budući da je njegovo ime napisano u nominativu, financirao car.
Radove su izveli pripadnici IV. legije (legio IIII Flavia Felix), koja u to doba boravi u Burnumu. Amfiteatar je ponajprije služio za vojničke potrebe, ali i razonodu. Organizacija različitih spektakala na kojima se okupljalo mnoštvo gledatelja, ne samo vojnika nego vjerojatno i civilnog stanovništva s okolnog područja, jamačno je bila snažno sredstvo u promidžbi carske politike i jedan od vidova romanizacije autohtonog stanovništva koje se na taj način upoznavalo s rimskim običajima i kulturom življenja i postupno je usvajalo.
Angažman cara Vespazijana koji financira građevinske radove na amfiteatru u Burnumu nije slučajan, a svakako treba računati i na njegov poseban senzibilitet prema zapovjednicima i vojnicima IV. legije, tj. kao svojevrsnu gestu zahvale pripadnicima legije koja časno nosi gentilno ime svoga osnivača (legio IIII Flavia Felix).
Natpis koji je stajao na pročelju južnog ulaza izričito navodi da je Vespazijan donator sredstava i precizno datira dovršenje gradnje amfiteatara u godinu 76./77.8, međutim postoje čvrste indicije da je njegova gradnja započela ranije.
Izvor: Gradski muzej Drniš, Facebook
