Jučer je u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića održano predavanje pod nazivom ‘Dr. Božidar Petranović (Šibenik, 18. II. 1809. – Venecija, 12. IX. 1871.) danas: stvaralac na granicama povijesnog pamćenja i zaborava’. Predavanje je održao prof. dr. sc. Drage Roksandića s Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Organizator je bilo Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Šibenika.
„Grad Šibenik može s ponosom kazati da ima ulicu koja nosi ime B. Petranovića. Ovakva predavanja su jedna pozitivna priča, jedne urbane pozitivne sredine koja poštuje načelo različitosti s ciljem skladnog i normalnog života, “ kazao je tom prigodom gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić.
Božidar Petranović, hrvatski je pravnik i pisac, srpskog podrijetla rođen u Šibeniku 18. 02. 1809. godine. Studirao filozofiju u Grazu, pravo u Beču, a u Padovi 1833. godine i doktorirao pravo. Bio je tajnik eparhije Srpske pravoslavne crkve u Šibeniku, kao i urednik lista Srbsko-dalmatinskij alamanah’ 1836–40.
Obnašao je i dužnost zastupnik u Austro-ugarskom parlamentu 1848., kao i savjetnik Zemaljskog suda u Zadru, potom i njegov predsjednik. Supokretač je i urednik časopisa Pravdonoša, 1951–53. Suosnivač i predsjednik Matice dalmatinske 1862–74. Član je JAZU i počasni dvorski savjetnik.
Njegova najpoznatija djela su: Istorija književnosti…, 1858; Ručna knjiga najnuždniih pravdoslovnih riečih…, 1862; Bogomili: crkva bosanska i krstjani…, 1867; O osveti, mirenju i vraždi po negdašnjemu srbsko-hrvatskome pravnom običaju, 1869; O robstvu, 1871; O pravu nasljedstva kod Srba,1873.
Umro je u Veneciji 12. 09. 1874. Godine.
