Ne možete s rezervoarom koji ima pet litara goriva prijeći tisuću kilometara. Ako se nekoj drugoj službi daje 100 nečega da obavi posao poput našeg, a nama se daje samo tri ili pet posto toga, onda moramo upozoriti da to nije u redu. Ovo je samo apel, a mi ćemo i dalje spašavati dok god budemo mogli, poručuje Vinko Prizmić pročelnik HGSS-a
Katastrofalne poplave u Slavoniji i Bosni i Hercegovini obilježile su 2014. godinu, a po tome će godinu na izmaku pamtiti i pripadnici HGSS-a. Osim poplava s kojima su se borili od veljače, porastao je broj uobičajenih intervencija koje su u nadležnosti gorskih spašavatelja, a razlog tomu je povećan broj turista posebno u područjima udaljenijim od obale. U 2014. godini HGSS-ovci su imali više od 1200 intervencija, ali u tu brojku nisu uključene masovne evakuacije koje su provodili u BiH.
– Iz četiri sela smo spasili i evakuirali veliki broj ljudi, više od njih 600, a što se tiče poplava u Slavoniji ni tu nismo brojali intervencije, već smo brojali dane provedene na terenu i broj timova. Broj naših uobičajenih intervencija vezanih uz turiste i domicilno stanovništvo raste iz godine u godinu između 10 i 20 posto i to je trend koji se nastavlja – kaže Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a.
Usto, raste i broj potraga na rijekama, a to su dosta teške i tehnički zahtjevne akcije. I na području Splitsko-dalmatinske županije su također imali nekoliko zahtjevnih potraga, a jedna od njih je još u tijeku.
– Radi se o Poljaku koji je nestao koncem ljeta. Tu smo koristili sve resurse, tragalo se danima, bili su uključeni helikopteri, ljudi, psi tragači, ali radi se o zaista velikom prostoru koji se mjeri u tisućama hektara i za sada još nemamo rezultate. To je zapravo nemoguća misija. Pretpostavka je da se čovjek uputio na Biokovo, ali da li je on zaista tamo ili ne, to nitko ne zna – tvrdi Prizmić.
Zadnjih su godina dosta radili na prevenciji. Stalno su upozoravali turiste i domaće stanovništvo da u planinu ne odlaze bez odgovarajuće opreme i tu su polučili određene pozitivne rezultate. Međutim, Prizmić ističe kako je ključ uspjeha u tome da HGSS u tom području ne bude usamljen.
– Imamo porast navale na te prostore, sve je više ljudi i turista koji odlaze u planine i prirodu i mi to kompenziramo s pojačanom preventivnom aktivnošću. Međutim, pitanje je kako lokalnu i nacionalnu zajednicu uključiti da i ona aktivno sudjeluje u preventivnim aktivnostima, jer je to definitivno nova mogućnost za hrvatski turizam, nova ponuda, duža sezona, novi prihodi i zaposlenost. Što prije lokalne zajednice i država to prepoznaju, to će nam prije svima biti bolje. Dobro je da EU, odnosno svijet, prepoznaje ove mogućnosti Hrvatske u razvoju turizma, pa se dosta toga može napraviti kroz projekte, a mi doista usko surađujemo s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i s državnim tijelima kako bi urediti te prostore da budu sigurni i da turiste ne doživljavamo samo kao probleme, već kao dobrobit – smatra Prizmić.
Napominje kako je suradnja s ostalim hitnim službama na terenu odlična, ali odrađenih problema ima na višim razinama koji uključuju financiranje i zakonsku regulativu. Ističe da unatoč tome što obavljaju djelatnost od interesa za RH često dolazi do nerazumijevanja, pa su prvi na udaru kada treba smanjiti ionako nedostatne izvore financiranja.
– To se na operativnoj razini, na terenu, doista ne vidi. Sa svim drugim operativcima funkcioniramo besprijekorno. U zadnjih pet godina nama se utrostručio obim posla, a sredstva su nam se smanjila 20 posto u odnosu na to razdoblje – kaže pročelnik HGSS-a, te napominje kako mu je više tužno pričati o nedostatku financijskih sredstava jer ispada daspasitelji stalno nešto kukaju i zahtijevaju.
– Činjenica je da živimo u liberalnom kapitalizmu gdje se gleda vrijeme za novac. Ono što HGSS daje mjeri se u ljudskim životima, satima i danima rada. U odnosu na druge javne i državne službe to je veliko, a sredstva koja se u to ulažu su mala. Ona su sto puta manja nego je to uobičajeno za neke druge službe. Sve ono što mi dajemo ima izuzetno veliku vrijednost društvu, a financiranje je izuzetno nedostatno. Primjerice, ne možete s rezervoarom kojim ima pet litara goriva prijeći tisuću kilometara. Ako se nekoj drugoj službi daje 100 nečega da obavi posao poput našeg, a nama se daje samo tri ili pet posto toga onda mi moramo upozoriti da to nije uredu. Ovo je samo apel, a mi ćemo i dalje spašavati dok god budemo mogli – poručuje Prizmić.
Uloga Splitsko-dalmatinske županije i njezinih hitnih službi ima izuzetno važnu ulogu u organizaciji sustava zaštite i spašavanja na području cijele Hrvatske.
– Naša je županija izuzetno zahtjevna prostorno, reljefno, ima puno otoka, rijeka, planina, a ljeti je tu i velika koncentracija turista. Sve to prisiljava operativne službe, ali i Županiju da razvije određene operativne sposobnosti, da gura, inicira, zakonska rješenja i da gradi sustav, da usvaja neke nove sposobnosti i resurse. Sa Županijom smo pogurali donošenje Zakona o zaštiti i spašavanju, sudjelovali smo i u donošenju niza zakonskih i podzakonskih akata i mislim da nije dovoljno jasno da smo mi zapravo lokomotiva koja gura nacionalni sustav zaštite i spašavanja. Ono što se događa u našoj županiji postupno preslikavaju i usvajaju druge županije – pojašnjava Prizmić.
Na kraju je građanima i turistima zaželio bolju i sigurniju 2015. godinu, dok je Vladi i onima koji upravljaju nalokalnim i regionalnim razinama poručio kako se s visokim motivom može se puno toga napraviti bez puno sredstava, a s većom odgovornošću, dodao je, doći ćemo i do puno boljih rezultata.
IZVOR: dalmacijanews
