" "
Više

    " "

    INTERVJU: Milanka Opačić: Otpis dugova mnogim je građanima prilika za novi životni početak

     

    Šibensko-kninska županija je u samom vrhu u Hrvatskoj po korisnicima socijalnih naknada. Ovaj oblik socijalne pomoći koristi oko šest tisuća ljudi, od čega na Šibenik otpada oko 1.500 ljudi.
    – Potpis Sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima s Gradom Šibenik dobra je prilika za novi početak tim ljudima. Ti ljudi nisu prestali plaćati račune zbog obijesti, već zbog ozbiljnih razloga, gospodarska kriza već dugo traje, mnogi od tih ljudi su izgubili svoj posao. Nadam se da će se i drugi gradovi općine povesti primjerom Grada Šibenika, da će i oni izaći u susret socijalno ugroženim osobama – rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić prilikom potpisivanja Sporazuma prošlog tjedna u Gradskoj vijećnici. S ministricom smo razgovarali o novim mjerama, te ostalim aktualnim temama.
    U Šibeniku boravite radi potpisivanja ugovora o oprostu dugova s Gradom. Koliko će građana biti obuhvaćeno oprostom duga i zna li se visina prosječnog duga koji će se otpisati?
    Mi smo na osnovu baze podataka Fine procijenili da bi na razini Hrvatske oko 60 tisuća ljudi moglo biti obuhvaćeno ovim otpisom duga. Kriteriji su određeni strogo, tako da obuhvate socijalno najugroženije stanovništva i imamo dvije kategorije. U prvoj su korisnici socijalnih naknada i osobnih invalidnina, a drugu kategoriju čine oni čiji prihodi ne prelaze dohodovni cenzus od 2.500 kuna ako se radi o samcu i 1.250 kuna po članu kućanstva. Visina duga koji može biti otpisan je, kumulativno, računajući dug prema državnim tvrtkama do 35 tisuća kuna. Jučer je Porezna uprava također donijela odluku da će otpisivati dugove. Oni će otpisivati do 25 tisuća kuna.
    Kako će dužnici dokazivati svoj status i kako ste se zaštitili od zloupotreba?
    Korisnici socijalne naknade svoj status dokazuju rješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb. Druga kategorija prvo treba donijeti izvadak iz Fine. Odlazak u Finu prva je stepenica gdje dužnik može vidjeti je li u registru, odnosno ulazi li u obzir za otpis duga. Ukoliko jest, može krenuti u proces otpisa duga. Za ovu drugu kategoriju ustanovili smo pet regionalnih centara: Split, Rijeku, Osijek, Zagreb i Varaždin, u kojima će se djelatnici i Fine i Centra za socijalnu skrb baviti isključivo obradom zahtjeva dužnika. To znači da će sve ove podatke koji su vezani uz njihove eventualne nekretnine, pokretnine i sam dohodovni cenzus putem informatičke povezanosti provjeravati i na kraju izdati jedan jedini dokument s kojim će osoba moći otići do onoga kome je dužna i pokrenuti postupak otpisa duga.
    PROCEDURA DO 30 DANA
    Koliko će ukupno trajati čitava procedura?
    Računamo da bi cijela procedura trebala trajati do trideset dana, iako će jedan dio koji je već na sudu ovisiti o sudovima i njihovoj brzini.
    Samo je 16 gradova oprostilo dugove svojim građanima. Jeste li razočarani, jeste li očekivali veće razumijevanje gradskih uprava?
    Mislim da će se gradovi odazvati u većem broju, svakog dana stižu obrasci koje potpisuju predstavnici gradova i općina i vraćaju nam nazad, što ima snagu potpisanog sporazuma. Ta se brojka mijenja iz dana u dan, i po zadnjim informacijama već je 50-ak gradova i općina pristupilo sporazumu. Javljaju nam se i neke pravne osobe i, dodatno, banke koje do sada nisu bile obuhvaćene. Cijelu priču o otpisu dugova nismo ni zamislili tako da se svi pridruže u jednom danu, riječ je o procesu pristupanja koji traje do 30. lipnja. To je dosta vremena i uvjerena sam da će do tog datuma većina hrvatskih gradova i općina pristupiti Sporazumu i pomoći svojim socijalno najugroženijim sugrađanima da izađu iz začaranog kruga dugova i dobiju priliku za novi početak u životu.
    Maloprije ste spomenuli kako je i Porezna uprava najavila oprosta duga. Kada se može očekivati provođenje ove mjere, na koga će se ona odnositi i koji je maksimalni iznos duga koji će se otpisivati?
    Mjera se odnosi na spomenute dvije kategorije prema istim kriterijima. Porezna uprava će otpisivati dugove fizičkim osobama. Kada smo došli na vlast otpisali smo poduzetnicima određene dugove da bi im dali prostora da ponovno postave svoje poslove na zdrave noge. Mislim da su sada na red došli i građani i sada se porezni dug otpisuje fizičkim osobama. U oba slučaja sve se svodi na ideju da se poduzetnici i fizičke osobe koje su se našle u začaranom krugu dugovanja iz kojeg ne mogu izaći dovedu u situaciju novog životnog početka.
    Što je s obrtnicima?
    Ova se mjera sada odnosi na fizičke osobe. Ukoliko su zatvorili obrt i sada su samo fizička osoba, moći će im se otpisati dug.
    intervju-opacic2Najavljene su izmjene Obiteljskog zakona kojeg je Ustavni sud suspendirao polovicom mjeseca. U kojem će smjeru spomenute promjene ići i kada se može očekivati novi zakon?
    Napravili smo neke izmjene koje još uvijek dorađujemo. Koncepcijski zakon nećemo mijenjati, niti jedan novouvedeni institut nećemo dirati. Pokušat ćemo intervenirati u neke dijelove na čiju su nedorečenost tijekom ova četiri mjeseca upozorili Ustavni sud, ali i praksa. Te dijelove ćemo mijenjati. Računam da bi za 10 do 15 dana zakon mogao ići u javnu raspravu, nakon čega ćemo ga uputiti na hitnu proceduru, što znači da bismo do kraja trećeg mjeseca mogli imati Obiteljski zakon na snazi.
    Mnogi građani koji žele posvojiti dijete žale se na sporost i kompliciranost postupka. Mogu li se u tom smislu učiniti kakve nove izmjene kako bi se olakšalo djeci, ali i posvojiteljima?
    Mi smo u Obiteljskom zakonu uveli neke novine i jesmo skratili postupak, pogotovo u slučaju teškog zlostavljanja djece kada se po hitnoj proceduri ide direktno na sud i može se sudskom odlukom zamijeniti bilo kakav pristanak roditelja i odlučiti direktno o posvojenju djeteta. Međutim, sve pada na praksi, i činjenica je da motiviramo naše Centre da budu što ažurniji i brži. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je tu riječ o djeci, o živim ljudima. Treba biti pažljiv u spajanju djece s potencijalnim posvajateljima, jer najgore što nam se može dogoditi je da u brzini napravimo grešku i da to kasnije ne funkcionira te da dolazi do raskida posvojenja. Da do toga ne dođe, spremna moraju biti djeca i potencijalni roditelji, zato smo u zakon uveli da je škola za posvojitelje obvezna. Riječ je o delikatnom procesu koji ipak zahtijeva određeni vremenski period.
    Građani često upućuju na jednu nelogičnost. Naime, postoje slučajevi, barem ih je bilo u medijima, u kojima se dijete roditeljima oduzima i smješta u dom samo zato što roditelji ne mogu financijski uzdržavati dijete, čime se razdvaja obitelj i traumatiziraju djeca, a boravak tog djeteta u domu košta nekoliko tisuća kuna. Ne bi li se mogao pronaći model po kojemu bi se roditeljima mogao uplaćivati taj novac kako bi se sačuvale obitelji?
    Nije to baš tako. Centri nikada ne uzimaju djecu zbog siromaštva roditelja. Mi za siromaštvo uvijek imamo mehanizme: od temeljne pomoći, zajamčene minimalne naknade, preko jednokratnih pomoći, do uvećanih pomoći. Dakle, imamo silne mehanizme da doista pomognemo obiteljima kojima je teško. Nikada se djeca ne oduzimaju isključivo zbog siromaštva, to nije istina, nego uvijek zbog toga što postoje neki drugi problemi u obitelji, zanemarivanje, zapuštanje djece i disfunkcionalne obitelji u kojima je procijenjeno da je za dijete bolje da živi u nekom drugom okruženju, negoli u matičnoj obitelji. Vjerujte, nikome u centrima za socijalnu skrb nije lako doći u obitelj i donijeti odluku da se dijete izmjesti. To je krajnja mjera, nikad prva. Donijeti takvu odluku doista nije ugodno i ljudi koji rade u centrima se za nju odlučuju samo kao krajnju mjeru u interesu djeteta.
    Kada će ministarstvo osigurati sredstva za poboljšanju uvjeta rada u šibenskom Centru za socijalnu skrb? Naime, djelatnici rade na četiri različite lokacije, prema novim normativima nedostaje im velik broj socijalnih radnika, a 40 zaposlenih koristi jedno vozilo, staro 10 godina, za odlazak na terene.
    Od DUUDI-a smo zatražili da nam u Šibeniku pronađe prostor u vlasništvu države kako bismo ga mogli urediti, budući da znamo za problem rada na četiri lokacije. Mislimo da ćemo centre rasteretiti jednog dijela posla kada naše socijalne naknade prijeđu u Ured državne uprave, u takozvani jedinstveni novčani centar. Naši će djelatnici tako dobiti puno više prostora da rade s obiteljima i da rade, zapravo, ono što je njihov temeljni posao, a to je otići u obitelj, procijeniti situaciju i raditi s tom obitelji. Što se tiče automobila, prošle smo godine kupili 60 automobila za potrebe naših ustanova, od toga je pola otišlo centrima za socijalnu skrb. Mogli smo i trebali kupiti više automobila za sustav socijalne skrbi, ali stvorena je takva negativna atmosfera u medijima da se svaki spomen kupnje vozila percipira kao rastrošnost. Ljudi moraju shvatiti da automobile ne kupujemo za sebe, kupujemo ih za sustav. I ove smo godine, što se nas tiče, tražili da se kroz javnu nabavu, na leasing uzme novi kontigent automobila, jer je našim centrima i ustanovama automobil sredstvo za rad. U Šibeniku i svim centrima u Šibensko-kninskoj županiji postoji problem prijevoza. Svi znate kakav je to teren. Ti ljudi nemaju autobusa, nemaju tramvaja, nemaju redovitih linija javnog prijevoza i ako nemaju automobila oni praktički do naših korisnika ne mogu doći. I to građani moraju shvatiti.
    VELIKA REFORMA
    Hoćete li možda povećavati broj zaposlenih socijalnih radnika, budući da ih prema normativima ima premalo?
    Radna mjesta svih djelatnika u Centrima koji su otišli u mirovinu smo popunjavali i tu nitko nije ostao zakinut. S obzirom da, zbog proračunskih ograničenja, nemamo prostora za dodatno povećanje broja socijalnih radnika, išli smo na rasterećivanje naših djelatnika, da se više ne bave izdavanjem rješenja za socijalne pomoći, nego da se to obavlja unutar jednog jedinstvenog novčanog centra. To je velika reforma. Sve druge naknade lako će se slijevati kroz taj jedinstveni novčani centar gdje će ljudi na jednom mjestu moći dobiti sva svoja prava, a s druge strane, država će lakše moći kontrolirati sva ta prava jer će na jednom mjestu imati svu potrebnu dokumentaciju. Trenutno je sve to rasuto na mnogo mjesta i radi se o velikom zahvatu, ali mislim da ćemo možda do kraja godine moći u Uredima državne uprave formirati takve centre.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...