Prošlo je 400 godina otkako je u Veneciji (1595. godine) tiskana, reći će neki, možda i najljepša hrvatska knjiga toga vremena – ‘Machinae Novae’ ili ‘Novi strojevi’, velikog šibenskog intelektualca čovjeka Fausta Vrančića. Knjiga je to, odnosno zbirka 49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija. Tu obljetnicu ovog četvrtka, 12. veljače, obilježilo je Društvo za očuvanje šibenske baštine ‘Juraj Dalmatinac’ svečanom tribinom održanom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku.
Predavanja su održali profesor i kustos Muzeja grada Šibenika, Tomislav Pavičić, dr.med. Vladimir Lučev, pisac i esejist Omer Rak, dr.sc.Marijana Borić, dr.sc. Iva Kurelac te prof.dr.sc. Josip Lisac.
Istini za volju, Šibenčani nisu pokazali osobito veliko zanimanje za sugrađanina koji ih je itekako zadužio svojom intelektualnom ostavštinom. Ipak, na svečanom obilježavanju četiri stoljeća od izlaska prvog prikaza padobrana ili Faustovog ‘Letećeg čovjeka’ prisustvovali su brojni šibenski kulturni djelatnici, tek tu i tamo koji predstavnik Županije šibensko – kninske ili Grada Šibenika uz prisustvo šibenskog biskupa don Ante Ivasa. Državni kulturni vrh zastupala je pomoćnica ministrice kulture, Vesna Jurić Bulatović.
KULTURA – TEMELJ BRENDIRANJA
-Mislim da je izgradnjom Memorijalnog centra na otoku Prviću posvećenog zapravo životu i djelu Fasta Vrančića, pokazano da ga Hrvatska, hrvatska kultura i grad Šibenik, cijene. Međutim, danas govorimo o novoj valorizaciji dosega velikih ljudi kao što je bio Faust Vrančić, jedna od velikana hrvatske povijesti, kulture, znanosti itd. Posebno za Fausta Vrančića, rekla bih da je na tragu velikana renesansne misli jer je njegova ‘Machinae Novae’ zapravo objavljena sto godina nakon ‘Atlantskih kodeksa’ Leonarda da Vincija – kazala je pomoćnica ministrice, dodajući da su upravo hrvatski velikani iz prošlosti temelj brendiranja po kojem bismo se isticali na svjetskim kulturnim i turističkim tržištima.
-Naši gradovi i kulturne institucije itekako su svjesni koliko zapravo velikani kroz povijesti mogu brendirati ili rebrendirati lokalne zajednice ili mjesta. Mi, na sreću, uistinu možemo reći da Hrvatska obiluje velikanima. (…) Poticanje razvoja kulture, umjetnosti, znanosti, obrazovanja, to su domene gdje se Hrvatska može ravnopravno nositi s europskim narodima. U tom smislu, naravno, Ministarstvo kulture upravo podrškom brojnim programim grada Šibenika, obnovom kulturne baštine i njenim stavljanjem u funkciju i uz pomoć živoj kulturi pomaže da se gradovi kroz kulturu rebrendiraju u svom okruženju pa i van granica Hrvatske – zaključila je Jurić Bulatović.
Unatoč njenim riječima, jedan od pokretača i realizatora ideje o osnivanju Memorijalnog centra ‘Faust Vrančić’ na otoku Prviću, dr, med. Vladimir Lučev iskazao je zabrinutost budući da je smatrao kako će otok nakon otvaranja Memorijalnog centra doživjeti svojevrsni uzlet.
-No to se još ne događa – kazao je dr. Lučev na kraju svog izlaganja. Prije njega, predavanje o Rodoslovlju obitelji Vrančić koja počinje s Nikolom 1360. godine. Loza Vrančićevih doživljava svojevrsne preinake nakon smrti muških članova, odnosno nakon smrti posljednjeg muškog člana loze Vrančićevih, a nakon što se kći Vrančić uda u obitelj Draganić te i danas na otoku Prviću možemo susresti članovi obitelj Draganić – Vrančić, nositelje Faustovih gena.
70 TISUĆA EURA
Pisac Omer Rak izlagao je na temu ‘Carev tajnik:Faust Vrančić, na praškom dvoru Rudolfa II. Habsburga, 1851. – 1594.’, dr.sc. Marijan Borić na temu ‘Faust Vrančić i Machinae Novae’, Josip Lisac na temu ‘Filološki i književni rad Fausta Vrančića’ dok je Iva Kurelac otkrila detalje o novootkrivenom arhivskom gradivu o životu i djelu Fausta Vrančića’.
Upravo u suradnji s Ivom Kurelac, Gradska knjižnica ‘Juraj Šižgorić’ iz Šibenika planira izdati još jedan naslov posvećen najvećem šibenskom humanistu. Kako doznajemo, njemački antikvarijat nedavno je šibenskoj knjižnici ponudio originalno Vrančićevo djelo za 70 tisuća eura. Isto djelo devedesetih godina vrijedilo je 25 tisuća maraka, onda su došli euri i cijena je dalje nastavila rasti.
– U Hrvatskoj znaju svi o njemu, djeca u školama uče. U Europi isto, posebno u nekim zemljama poput Mađarska gdje je Vrančić dio povijesti. Talijani su,recimo, objavili pretisak. Nije anonimus, on je europskog dosega. Ovo je godina ‘Novih strojeva’,a može se uzeti i dogodine jer ne zna kad je točno tiskana. Svi znaju za Leonardovog Padobranca koji je bio sto godina ranije, ali ovo je prvi put da je tiskan. Mi ga nismo dovoljno promovirali – tvrdi Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske Gradske knjižnice koja je, također, izdala pretisak ‘Novih strojeva’ 1993. godine.
